Lokalni izbori su u oktobru, može li AI odigrati značajniju ulogu?

Korištenje umjetne inteligencije (AI) u političkim izbornim procesima otvara niz izazova i prijetnji demokratskim principima, upozoravaju stručnjaci. Razvoj AI omogućava novi prostor za dezinformacije i zloupotrebu, što može ugroziti transparentnost i integritet izbornog procesa. Postavlja se pitanje utjecaja AI na lokalne izbore u Bosni i Hercegovini, piše Bloomberg Adria.

Nedžad Pirić, ekspert za digitalizaciju, za Bloomberg Adriju kaže kako AI razvoj tehnologije, posebno generativne AI kao što su ChatGPT (Open AI) i Copilot (Microsoft), otvara nove mogućnosti za dezinformacije i zloupotrebu tokom izbornih procesa kroz personalizovanu manipulaciju birača putem targetiranja, stvaranja lažnih informacija, širenja dezinformacija i polarizacije javnog mnijenja.

"Stoga je veoma važno istraživati i raspravljati o zloupotrebi umjetne inteligencije u političke svrhe, naročito kada znamo da će se u 2024. godini održati izbori u više od 60 zemalja svijeta, uključujući i Evropsku uniju – dakle ove godine glasat će oko 50 posto svjetske populacije", navodi Pirić.

Jedan od najboljih primjera manipulacije koja je u potpunosti razotkrivena jesu predsjednički izbori u SAD-u 2016. godine. Naime, izborni tim Donalda Trumpa angažovao je Cambridge Analytics - kompaniju za analizu podataka koja je koristila AI model kojim je utjecala na glasače putem mikrociljanih poruka i reklama.

"Navedeni skandal je ukazao na masovnu povredu privatnosti od Cambridge Analytics u kontekstu nezakonitog korištenja ličnih podataka desetina miliona korisnika Facebooka, te njihovu manipulaciju putem AI modela, što je rezultiralo izgradnjom moćnog softverskog programa za predviđanje i utjecaj na izbore", pojašnjava Pirić.

Depositphotos

Dodaje kako se pored već navedenog mikrotargetiranja birača korištenjem AI algoritama za analizu podataka, vještačka inteligencija može upotrijebiti za generisanje lažnih vijesti, manipulativnih fotografija i videozapisa te širenje dezinformacija putem društvenih medija radi utjecaja na percepciju javnosti i rezultate izbora.

Neke od primjena AI u izbornom procesu uključuju analizu raspoloženja i sentimenta na društvenim mrežama i drugim internetskim izvorima radi praćenja raspoloženja birača i predviđanja izbornih rezultata te manipulacija algoritmima društvenih medija kako bi se političke poruke i sadržaj plasirali određenim grupama korisnika sa ciljem povećanja angažmana i utjecaja.

Sadržaj generisan umjetnom inteligencijom često obuhvata digitalno manipulisani sadržaj, kao što je bio slučaj u Argentini, gdje je AI ostavio utjecaj na glasače, te u Indoneziji, dok su deepfake tehnologije bile korištene u zemljama kao što su Ukrajina, Pakistan i Rusija.

BiH i izbori

Stručnjak za pametne tehnologije Aleksandar Mastilović kaže kako vještačka inteligencija može biti zloupotrijebljena u izbornom procesu, ali sumnja da postoje resursi u BiH da se to dogodi.

"Zloupotreba se može desiti npr. kroz prikupljanje podataka o glasačima kroz njihove profile na društvenim mrežama i drugim sadržajima koji su dostupni na internetu, pa onda primjenom vještačke inteligencije analizirati njihove preferencije i targetirano im slati najbolje izborne poruke. Na taj način bi politički subjekti mogli svakom pojedinačnom glasaču poslati onu poruku koju on najviše voli da čuje", objašnjava Mastilović za Bloomberg Adriju.

Ipak, kako ističe, u BiH ne postoji infrastrukturna baza podataka poput one koju imaju Sjedinjene Američke Države, niti su na raspolaganju adekvatni hardverski resursi za obradu takvih podataka - osim, naravno, ako bi društvene mreže poput Facebooka ili Instagrama omogućile pristup takvim podacima, što je strogo zabranjeno u SAD-u i drugim zemljama gdje su takve kompanije registrirane.

"Posebno, serveri tih kompanija koji opslužuju Evropu su u EU zbog GDPR propisa o zaštiti privatnosti, tako da u ovom trenutku ne vidim da je izvodljivo da neko u BiH može na bazi vještačke inteligencije postići neku značajnu prednost u izbornom ciklusu", kaže Mastilović.

Naša država nema nema nijedan zakon ili regulativu vezanu za upotrebu vještačke inteligencije.

"Evropska komisija je u decembru 2023. godine usvojila pravni akt o vještačkoj inteligenciji (EU Artificial Intelligence Act) koji pored ostalih ograničenja upotrebe vještačke inteligencije eksplicitno zabranjuje primjenu algoritama vještačke inteligencije na političke stavove građana u EU", kaže Pirić.

U februaru 2024. Minhenska konferencija okupila je 20 tehnoloških kompanija, uključujući OpenAI, Microsoft i Facebook (Meta), koje su potpisale sporazum o sprečavanju zloupotrebe AI u izbornim procesima. Iako je važan, efikasnost sporazuma nije jasna, a ključnu ulogu u nadzoru igraju regulatorne agencije, izborna tijela i nevladine organizacije za ljudska prava.

Međunarodni sporazumi među tehnološkim kompanijama, poput Minhenskog sporazuma, ključni su za ograničavanje zloupotrebe AI-a u političkim izborima.

"Neophodno je nametnuti promjene u izbornom zakonodavstvu koje predviđaju kako i na koji način se AI može legalno koristiti u izbornoj kampanji. Sljedeći korak bi bio postizanje konsenzusa o upotrebi AI između političkih stranaka i institucija koje nadgledaju izbore", dodaje Pirić.

Važno je prepoznati snagu vještačke inteligencije u borbi protiv dezinformacija i razvoju alata za provjeru činjenica na društvenim mrežama. Ključno je poduzeti mjere za osiguranje transparentnosti, poštenja i demokratskog integriteta izbornih procesa, uključujući uvođenje regulativa i saradnju svih relevantnih aktera.

Depositphotos

Već godinama sadržaj portala i društvenih mreža dijelom kreiraju i biraju AI rješenja, te samim tim, utječu na pristup i dostupnost informacijama.

Rješenja su koncipirana tako da ljudima s određenim interesima dajemo još sličnog sadržaja, što u političkom smislu stvara viziju da "svi tako misle".

Često nam društvene mreže daju sadržaj koji je sličan i samo potvrđuje naše mišljenje, što svakako utječe i na rezultate političkih izbora, kaže za naš medij Sead Delalić, doktor kompjuterskih nauka i AI konsultant s višegodišnjim iskustvom.

"Vjerujem da će u ovom izbornom ciklusu biti mnogo sadržaja koji će generisati AI alat koji može dosta utjecati na manje informatički pismene osobe, gdje je poprilično teško utvrditi da li je neki sadržaj vještački generisan ili je npr. zaista Edin Džeko rekao da trebamo glasati za tog vijećnika", objašnjava Delić i dodaje kako je zakonski teško regulisati ovakav sadržaj i njegovo širenje, te je važno obučiti ljude da ga prepoznaju.

Ipak, kao i u većini drugih segmenata, BiH kasni u procesu digitalne transformacije, a kako je sam izborni proces još uvijek u konvencionalnoj formi bez značajne primjene digitalnih rješenja, Mastilović je skeptičan da se može postići neki efekt koji bi značajnije utjecao na konačan ishod.

"Naravno, treba se ograditi da ne raspolažemo nekim informacijama, ali iz onoga što možemo saznati, mislim da u 2024. godini možemo biti relativno mirni u smislu potencijalnih rizika", zaključuje Mastilović.