Padaju li SKY presude u BiH: Evropski sud pravde odbacio dokaze prikupljene na ovaj način

Evropski sud pravde donio je odluku koja je izazvala značajnu pažnju širom Evrope, ali i u Bosni i Hercegovini, odbacujući mogućnost korišćenja informacija dobijenih sa šifrovanih aplikacija poput Sky kao dokaza u krivičnim postupcima, a da nisu potkrijepljeni drugim dokazima.

Uodluci se navodi da bi takvi dokazi mogli biti prihvaćeni jedino ako su u skladu sa domaćim zakonima i pod uslovom da je država obaviještena o presretanju komunikacije svojih građana.

Kako naglašavaju iz Tužilaštva BiH, u periodu od 2021. do kraja 2023. godine tim tužilaca zaduženih za predmet Sky aplikacije su u saradnji sa policijskim i bezbjednosnim agencijama širom BiH sproveo je oko 25 akcija koje su rezultovale hapšenjem ili pritvorom više od 150 osumnjičenih širom države.

Poznato je da je u BiH podignuto i potvrđeno osam optužnica protiv 66 osoba. Od toga, 15 optuženih u tri slučaja su se sporazumno izjasnili kao krivi i u tim slučajevima donesene su i prve pravosnažne presude.

"U predmetima sa dokazima iz Sky i Anom aplikacija, svakako su prisutni i drugi dokazi koje su pribavile institucije i agencije za provođenje zakona", kažu iz Tužilaštva.

O odluci Evropskog suda svoje mišljenje dao je i advokat Duško Tomić.

"Postavlja se pitanje šta ćemo sa presudama ukoliko je Evropski sud zauzeo stanovište da su nezakonite, hoćemo li poništavati one koje su bazirane na Skyu? Morali bi. Po mom mišljenju, biće tu mnogo problema. Ja ću predložiti da se ova odluka ispoštuje. BiH je članica Vijeća Evrope i morala bi poštovati te odluke. Mislim da će sve Evropske zemlje ispoštovati te odluke", kaže Tomić.

Pojedine evropske države su već počele primjenjivati ovu odluku, a odgovor da li je BiH “požurila” sa vođenjem ovakvih postupaka prije nego što je Evropski sud pravde riješio pitanje njihove upotrebljivosti, dala je i advokatica Tatjana Savić.

"Evropski sud pravde donio je odluku u kojoj je uspostavio određene kriterijume i principe koje svaki domaći sud mora da primijeni prilikom procjene da li su dokazi, koji su dobijeni presretanjem komunikacija preko kriptovanih aplikacija, zakoniti ili ne. Vrlo bitno je istaći da, iako nismo članica Evropske unije, tu su uspostavljeni određeni principi za koje smatram da bi trebalo svako domaće pravosuđe da ih razmotri prije nego što odluči jesu li takvi dokazi prihvatljivi ili ne. Dakle, odluka Evropskog suda pravde nije takva da apriori kaže da li su ti dokazi zakoniti ili ne, nego daje određene upute pravosuđima zemalja članica prilikom odlučivanja. Imajući u vidu da se tu radi o jednim opštim principima zakonitosti, smatram da bi iste principe prilikom donošenja odluke o prihvatljivosti takvih dokaza trebalo da primjenjuje i pravosuđe u Bosni i Hercegovini", kaže Savićeva.

Prema njenim riječima, te preporuke moraće da primijene sve zemlje Evropske unije prvenstveno, a zemlje koje su van nje da se rukovode tim osnovnim principima koji su tu postavljeni.

"Samo je pitanje kada će u kom domaćem pravosuđu naići vrijeme za donošenje odluke. Najbitnije je sada vidjeti odluku njemačkih sudova, koji su u stvari pokrenuli cijelo ovo pitanje pred sudom Evropske unije. Konkretnih odluka u BiH, odnosno presuda, još nema. Nijedan predmet u kojem su korištene te kriptovane aplikacije kao dokazi nije sazrio za presuđivanje. Mislim da će pravosuđe u BiH u određenoj mjeri morati da prati ono što kažu pravosuđa Evropske unije. Bilo bi krajnje nelogično da pravosuđa u EU donesu stav da je nešto nezakonito, a potiče iz EU, a da Bosna i Hercegovina kaže da je zakonito. Očekujem prvo da više zemalja Evropske unije donese svoje odluke i da se vidi na koji način su primijenjeni ti principi. Da se polako ti stavovi šire u zemlje izvan Evropske unije", kaže advokatica Tatjana Savić.

U BiH se gotovo svakodnevno pojave i informacije da je neko od najviših zvaničnika povezan sa kriminalnim strukturama.

U akciji pripadnika MUP Kantona Sarajevo i SIPA “Crna Kravata 2” koja je izvedena u aprilu ove godine osim četvorice policajaca i načelnika policije tada je uhapšen i Gordan Memija, blizak prijatelj ministra spoljnih poslova BiH Elmedina Konakovića.

Istraga ukazuje na veze pojedinaca sa kriminalnom organizacijom “Tito Dino” koju je predvodio Edin Gačanin, a najnovija saznanja govore da prepiske sa Sky aplikacije pokazuju da je taj narko-kartel iz Dubaija, preko osobe iz Centralne izborne komisije (CIK) BiH čak finansirao i namještao izbornu krađu u BiH.

Njemački list “Der Tagesspiegel” je objavio tekst u kojem se opisuje djelovanje kartela “Tito i Dino”, te o navodnim poveznicama ministra Konakovića, sa ovom kriminalnom organizacijom.

Konaković je ranije istakao da nije istina ništa što njega dovodi u bilo kakvu vezu sa narko kartelom “Tito i Dino”, te je demantovao da se sastajao sa ljudima sa kojima se dovodi u vezu.

U međuvremenu je glavni tužilac BiH Milanko Kajganić rekao da su do sada potvrđene optužnice Tužilaštva protiv više od 70 osoba u predmetima sa dokazima iz aplikacija Sky i Anom. Među njima ima i osoba iz Republike Srpske poput Bojana Cvijetića, bivšeg savjetnika nekadašnjeg ministra bezbjednosti BiH Dragana Mektića.

"Političari ne smiju i ne mogu biti kriminalci, svi koji su imali tajne Sky aplikacije, trebali bi podnijeti ostavke na svojim političkim mjestima. Vidimo gdje su doveli ovaj narod, država nam je sve siromašnija i sve manja brojnija. Treba ih sve javno nabrojati i neka se maknu iz politike", kaže advokat Tomić.