Gotovo 400 hiljada glasačkih listića na ovogodišnjim Općim izborima u Bosni i Hercegovini proglašeno je nevažećim. Iako je riječ o velikom broju, njihov udio nije značajno odstupio od ranijih izbornih ciklusa. Podaci, međutim, pokazuju razlike između pojedinih nivoa vlasti, kao i značajan broj potpuno praznih listića.
Među nevažećim i veliki broj praznih listića
Na Općim izborima evidentirano je više od 393 hiljade nevažećih glasačkih listića. Prema riječima bivšeg člana Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine Vehida Šehića, sam procenat nije neuobičajeno visok.
"To nije veliki procenat. Tu imate dvije kategorije. Koliko sam obaviješten, mnogi su prazni, nepopunjeni glasački listići. S druge strane, imate glasačke listiće na kojima ljudi nisu glasali, a ostavili su određenu poruku zašto ne žele glasati", pojašnjava Vehid Šehić, bivši član Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine.
Razlike su primjetne i kada se posmatraju pojedinačni nivoi vlasti. U izbornoj utrci za Predsjedništvo Bosne i Hercegovine zabilježen je najmanji broj nevažećih listića do sada, dok je njihov udio bio veći na parlamentarnim nivoima.
Podaci Centralne izborne komisije BiH pokazuju da je sličan trend bio vidljiv i na Općim izborima 2022. godine. Broj nevažećih listića za Predsjedništvo BiH i predsjednika Republike Srpske bilježio je značajan pad, dok je na parlamentarnim nivoima njihov procenat rastao.
Manje mogućnosti za zloupotrebe
Iz nevladinog sektora ukazuju i na nižu izlaznost, ali smatraju značajnim to što je na ovogodišnjim izborima bilo manje prostora za izborne manipulacije.
"To sada nije bilo moguće i vrlo vjerovatno je u ovih 220 hiljada manje izlaznosti i dio zloupotreba koji se dešavao ranije, a sada je bio spriječen. Nažalost, nemamo empirijske dokaze o tome koliki je zapravo utjecaj na glasanje bio ranije. Znamo da je u pojedinim izbornim utrkama to išlo do 3,76 posto manipulacije", navodi Dario Jovanović, projekt-menadžer Koalicije 'Pod lupom'.
Na promjene koje su smanjile mogućnost zloupotrebe prilikom brojanja glasova ukazuje i Šehić.
"Bitno je da na nevažeće glasačke listiće nisu utjecali oni nesavjesni članovi biračkih odbora koji su važećim glasačkim listićima znali dodavati još jednu preferencu drugom političkom subjektu i taj glasački listić poništiti", ističe Šehić.
Nove tehnologije nisu povećale broj nevažećih listića
Ovogodišnje izbore obilježili su novi način glasanja, izmijenjen izgled glasačkih listića i korištenje novih tehnologija. Prema ocjeni Transparency Internationala Bosne i Hercegovine, broj nevažećih listića ne ukazuje na to da su te promjene biračima izazvale veće poteškoće.
"Broj nevažećih listića ide u prilog tezi da nije bilo većih komplikacija. Čak štaviše, procenti pokazuju da je na nekim nivoima bio čak i manji broj nevažećih glasačkih listića, što možda govori u prilog tezi da je određeni dio biračkog tijela bio jasno instruiran, odnosno dobro pripremljen unaprijed kako i za koga da glasa", navodi Damjan Ožegović, saradnik za pravne poslove Transparency Internationala Bosne i Hercegovine.
Posebnu pažnju, prema Šehiću, zaslužuje broj građana koji su na biračkim mjestima preuzeli listić, ali ga nisu popunili. Veliki broj praznih glasačkih listića, smatra, podatak je kojim bi se trebale baviti političke stranke i analizirati zbog čega dio birača nije želio dati glas nijednoj ponuđenoj političkoj opciji, prenosi Federalna.
