Na izbore u Bosni i Hercegovini ove godine izašlo je manje od polovine registrovanih birača, što se prvi put bilježi još od devedesetih godina. U odnosu na prethodne izbore, glasalo je oko 220.000 građana manje, a među razlozima za takav rezultat navode se nezainteresovanost i nepovjerenje birača, odlazak stanovništva, ali i promjene u načinu provođenja izbora.
Trend smanjenja izlaznosti prisutan je već nekoliko izbornih ciklusa, ali je ovoga puta pad znatno izraženiji. Dok je prije četiri godine glasalo 51,45 posto registrovanih birača, ovogodišnja izlaznost iznosila je 41,48 posto.
Građani razloge za ostanak velikog broja birača kod kuće vide u zasićenosti političkom ponudom, nezainteresovanosti i iseljavanju stanovništva. U Koaliciji "Pod lupom", međutim, ukazuju i na još jedan mogući faktor – smanjen prostor za izborne zloupotrebe koje su, prema njihovim navodima, bilježene tokom ranijih izbornih ciklusa.
"Ukupno je glasalo 220 hiljada građana manje. Dio ovog je veliki problem koji se prije dešavao, odnosno zloupotreba glasačkih listića na način da se glasalo u ime druge osobe, mrtve ili neizašle i da se glasalo više puta. To je dokazano uzastopno u više izbornih ciklusa, da je između 20 i 50% potpisa bilo falsifikovano", kaže Dario Jovanović, iz koalicije 'Pod lupom'.
Iz Koalicije tako ovogodišnje brojke ne posmatraju isključivo kao pokazatelj veće apstinencije. Prema njihovom tumačenju, dio izlaznosti evidentirane na ranijim izborima nije nužno odgovarao stvarnom broju građana koji su glasali.
Na dugogodišnji problem izborne apstinencije i nepovjerenja u izborni proces ukazuje i sociolog Esad Bajtal.
"Mi smo uvijek imali tu apstinenciju od 40 do 60 procenata. Ona je juče dostigla tih 60 maksimalnih procenata jer ljudi shvataju da nisu njihovi glasovi ono što daje izborni rezultat, nego inženjering taj koji ga daje", navodi sociolog Esad Bajtal.
Ovogodišnja izlaznost tako otvara dva pitanja: koliko je građana odlučilo da ne glasa zbog nezainteresovanosti i nepovjerenja, a koliko se na rezultate odrazilo uvođenje novih izbornih tehnologija i smanjivanje mogućnosti za eventualne zloupotrebe.
Ono što pokazuju podaci jeste da većina registrovanih birača nije učestvovala u izborima. Izlaznost od 41,48 posto zbog toga pitanje povjerenja građana u izborni proces ponovo stavlja u fokus, prenosi BHRT.
