Godinu i po dana je do pune primjene CBAM takse, odnosno Mehanizma kontrole emisije ugljen dioksida, na dio izvoznih proizvoda iz Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju. Izvoznici su trenutno u prelaznom periodu, kada šalju izvještaje o emisijama, ali i tu ima problema posebno kod malih i srednjih preduzeća. Povodom Međunarodnog dana malih i srednjih preduzeća, u Banjaluci je održana panel diskusija o ovoj temi.
Kompanija koja se bavi proizvodnjom cementa vodeća je u zemlji po primjeni goriva sa nultim karbonskim potpisom u proizvodnji. Vlasnicima manjih privrednih subjekata sugerišu da svoje planove razvoja usmjere ka jednom cilju.
"I svakako da se unapređenje tog postojećeg sistema i svakako investiranje u nova postrojenja svode u istom smjeru, odnosno u smjeru zelenih ekonomija", rekla je Tima Omerović Smajlović, Lukavac cement.
Malim i srednjim preduzećima problem je nedostatak stručnjaka sposobnih da sastave izvještaje o emisijama, pa o investicijama u energetski efikasnije tehnologije ili obnovljive izvore gotovo i ne razmišljaju. S druge strane postoji i nerazumijevanje posljedica ukoliko se ne prilagode novim okolnostima.
"Vi kad nekom čovjeku objašnjavate - znate to treba EU , ma joj to mene neće zakačiti, mi smo mali, mi ne izvozimo toliko, ali ljudi ne shvataju da se to tiče bukvalno svakoga", pojasnio je Zoran Vuković, Ustanova za stručno obrazovanje odraslih, Banjaluka.
Puna primjena CBAM-a od 1. januara 2026. godine odnosila bi se na 44% izvoza BiH u EU. Bez uspostavljene trgovine emisijama po ETS modelu do 2030. godine izgubili bismo oko 300 miliona KM koje bi završile u evropskim zemljama.
"Ukoliko Bosna i Hercegovina ipak u ovom prelaznom periodu do 2026. uvede sistem trgovanja emisijama sve ono što platimo od naknada za emisije u BiH biće priznato prilikom izvoza u zemlje EU", rekao je Azrudin Husika, profesor Mašinskog fakulteta, Sarajevo.
Da bi ETS model trgovine emisijama bio uspostavljen, preduslov je usvajanje Nacionalnog energetskog klimatskog plana. Strateški skup mjera za dekarbonizaciju već je trebalo da bude usvojen do kraja prošle godine, ali je usaglašavan sa energetskom zajednicom.
"Ovih dana se to ponovo šalje u Energetsku zajednicu i do kraja ove godine bi taj klimatski i energetski plan trebao da bude gotov i da bude usvojen od strane vlada entiteta i od Savjeta ministara BiH", kazao je Boris Lubarda, Ministarstvo energetike i rudarstva Republike Srpske.
Radna grupa za formiranje ETS-a je formirana i prvi joj je zadatak izrada mape puta. Na Zapadnom Balkanu ovaj model u primjeni je jedino u Crnoj Gori. U ovoj zemlji vjeruju da će uz pomoć ETS-a na vlastitim računima zadržati 350 miliona eura.
