Mišljenje stručnjaka: Šta je uzrokovalo katastrofu u Donjoj Jablanici?

Donja Jablanica je naselje smješteno 2 kilometra nizvodno niz Neretvu od središta općine Jablanica, a prema posljednjem popisu stanovništva je imala 440 stanovnika. Sve do jučer je bila poznata kao tranzitno mjesto, gdje se u vidu podvožnjaka ukrštaju magistralni put M-17 i željeznička pruga Sarajevo - Mostar, a sada se o njoj govori kao mjestu koje je najviše pogođeno obilnim padavinama u noći sa 3. na 4. oktobar, budući da su bujična poplava i odron odnijeli veći broj života (koji nažalost po svemu sudeći još nije konačan).

"U proteklom danu je veći broj stručnjaka (uključujući i nekoliko geografa) u medijima pokušao dati odgovore na pitanja zbog čega se ovo desilo i da li se ova nesreća mogla izbjeći, a mi ćemo na ovoj stranici pokušati sumirati do sada poznate razloge..", navodi se na facebook stranici Geografska enciklopedija koju uređuje tim entuzijasta sa Odsjeka za geografiju (PMF UNSA).

Prvo su pažnju posvetiti prirodnim datostima. Uz planinu Orjen na granici sa Crnom Gorom, Jablanica je sa okolnim planinama najkišovitije mjesto u Bosni i Hercegovini, sa preko 2000 milimetara padavina na godišnjem nivou. Tople i vlažne zračne mase sa Sredozemlja putuju dolinom Neretve do Jablanice, gdje se zbog okolnog planinskog bedema naglo uzdižu, hlade i kondenziraju. Pored toga treba naglasiti i da se prema Neretvi, Doljanci i drugim rijekama na ovom području vrlo strmo spuštaju padine ovih planina, pa stoga odroni stijena ovdje nisu neuobičajeni.

"Drugi faktor je onaj koji obično ignorišemo, a ne bismo smjeli - klimatske promjene. Proteklo ljeto na sjevernoj hemisferi je bilo najtoplije otkad se mjeri temperatura zraka. Toplota koja se akumulirala u okeanima i morima je morala rezultirati intenzivnijim isparavanjem u atmosferu, što posljedično znači i intenzivnije padavine. Tako se na području Jablanice u toku jednog dana izlučilo više od 320 milimetara (ili litara po kvadratnom metru) kiše, a svjedočili smo vanredno obilnim padavinama i u ostatku sjeverne Hercegovine i Srednje Bosne. Čak se i za onu dugotrajnu ljetnu sušu može reći da je doprinijela katastrofalnim posljedicama odrona, budući da ona u kombinaciji sa visokim temperaturama može oslabiti veze među stijenskim materijalom, te ga olabaviti", pojašnjeno je.

Treći faktor je ljudski. Za sada postoje ozbiljne indicije da je tragičnim posljedicama značajno doprinijelo postojanje (nelegalnog?) kamenoloma iznad, tj. zapadno od Donje Jablanice, koji je jasno vidljiv na priloženom zračnom snimku.

"Na Google Earthu su jasno vidljive i posljedice požara na planinskom terenu zapadno od Donje Jablanice. Mislimo da nema potrebe dodatno objašnjavati koliko smanjenje šumskog pokrova doprinosi eroziji tla, pa čak i odronu stijena", ističu stručnjaci.

Ne isključuju ni mogućnost da postoji još faktora, što uključuje i eventualne propuste lokalnih, kantonalnih, entitetskih ili državnih institucija vlasti.

"Nadamo se da će o ovom slučaju biti provedena detaljna istraga, prvenstveno kako bismo iz njega mogli nešto naučiti za ubuduće..", istaknuto je.