Kako se troše sredstva prikupljena iz plata za zaštitu od prirodnih nesreća u FBiH?

Svako radno mjesto u Federaciji Bosne i Hercegovine dolazi s određenom obvezom – isplatom dva parafiskalna doprinosa koji uključuju naknadu za zaštitu od prirodnih i drugih nesreća.

Ovaj novac, koji se izdvaja iz naših plata, ima za cilj finansiranje aktivnosti vezanih za prevenciju i sanaciju šteta izazvanih prirodnim nesrećama. Međutim, često se postavlja pitanje: "Kome ide novac i kako se zapravo troši?"

KOME IDE NOVAC ZA ZAŠTITU OD PRIRODNIH NESREĆA?

Naknada za zaštitu od prirodnih nesreća dio je budžeta Federacije BiH koji se koristi za finansiranje različitih mjera i aktivnosti vezanih za prevenciju, zaštitu i ublažavanje posljedica prirodnih katastrofa, kao što su poplave, zemljotresi, požari i slične nesreće. Sredstva se raspodjeljuju različitim institucijama koje se bave kriznim situacijama i zaštitom civilnog sektora.

Glavni korisnici tih sredstava su:

• Tijela za upravljanje kriznim situacijama: Kroz entitetske i kantonalne centre za upravljanje nesrećama, sredstva se koriste za pripremu i reakciju na hitne situacije.
• Vatrogasne jedinice: Zajedno s drugim službama hitne pomoći, vatrogasci su ključni u sanaciji posljedica nesreća.
• Civilna zaštita: Ova institucija koordinira aktivnosti vezane za zaštitu stanovništva i imovine u kriznim situacijama.
• Lokalne zajednice: Novac se također koristi za jačanje kapaciteta na lokalnoj razini, uključujući izgradnju infrastrukturnih objekata koji će pomoći u prevenciji nesreća (npr. izgradnja brana, nasipa, sustava za odvodnju).

​Kada su područja poput Jablanice, Konjica i drugih mjesta pogođena razornim poplavama i klizištima, mnogi su ostali bez svojih domova i imovine. Dakle, postavlja se pitanje da li su sredstva koja su prikupljena od naših plata za ovakve situacije adekvatno usmjerena na pomoć ljudima koji su pogođeni katastrofama?

S toga smo poslali upit Poreznoj upravi FBiH sa pitanjem "Da li postoji podatak koliko se sredstava prikupi na godišnjem nivou po osnovu ove naknade?"

Prema službenim evidencijama Porezne uprave Federacije BiH naplatu navedenih vrsta prihoda prikazujemo u tabelarnom prikazu:

Vrsta prihoda	Naziv prihoda	2021.	2022.	2023.	januar-septembar 2024.
719114	Poseban porez na plaću za zaštitu od prirodnih i drugih nesreća	74.014	64.066	141.432	39.226
722529	Opća vodna naknada	22.234.029	25.592.318	29.015.405	22.965.576

Možemo vidjeti da je samo u periodu januar-septembar 2024. prikupljeno 39.226 hiljada KM za zaštitu od prirodnih i drugih neseća dok je za opću vodnu naknadu u ovom periodu prikupljeno skoro 23 miliona KM.

Na pitanje da li postoji podatak na koji način i za koje potrebe se troše prikupljena sredstva oni su nam rekli da se raspodjela javnih prihoda vrši se shodno odredbama Zakona o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji BiH.

"Javni prihodi, u smislu ovog Zakona, raspodjeljuju se između Federacije, kantona i jedinica lokalne samouprave. Porezna uprava Federacije BiH nije nadležna za raspodjelu javnih prihoda, niti raspolaže informacijama na koji način se troše prihodi prikupljeni po navedenim vrstama", kazali su.

Također, kontrolu pravilnog obračunavanja i plaćanja posebnog poreza na plaću za zaštitu od prirodnih i drugih nesreća i opće vodne naknade vrši Porezna uprava Federacije BiH.

Prema podacima iz FUCZ-a koja su objavljena u medijima, milion i 50 hiljada KM je prošle godine raspoređeno nižim nivoima vlasti za saniranje posljedica prirodnih i drugih nesreća u vidu jednokratne pomoći.

Budžet za tekuću godinu iznosi 11.830.000 KM, a izvršenje troškova će se evidentirati u posljednjem kvartalu godine.

Kako navode iz FUCZ-a, 40 posto ovih prikupljenih sredstava u toku godine se može koristiti za provođenje hitnih mjera zaštite i spašavanja te za sanaciju odnosno kada se proglasi stanje prirodne nesreće na području FBiH.

Na kraju prošle godine sredstva od posebne naknade akumulirana su u iznosu od 20.204.919 KM.

NEPRAVEDAN SISTEM RASPODJELE NOVCA

U 2024. godini od naknada za zaštitu od prirodnih i drugih nesreća Općina Centar u Sarajevu je dobila skoro 4 miliona KM, dok je Jablanica dobila 60.000 KM, navedeno je ovo iz Udruženja "Eko akcija".

"Duboko je nepravedan sistem raspodjele novca koji se prikuplja u namjenski fond za nesreće u Federaciji BIH. Na svakih stotinu maraka plate i honorara koji se isplate u Federaciji BiH, pola marke se uplati za namjenski fond za zaštitu od prirodnih i drugih nesreća. Prihodi koji se prikupe od isplate plata i honorara kompanijama i fizičkim licima koji su registrovani na teritoriji neke općine uplaćuju se na račune javnih prihoda budžeta kantona. Ove prihode raspoređuje kantonalni trezor: 15% iznosa na račun budžeta Federacije, 25% iznosa na račun budžeta kantona i 60% iznosa na račun budžeta jedinica lokalne samouprave - općine. Bogate općine tako dobiju gomile novca, a siromašne dobiju novac koji nije dovoljan ni za najosnovnije potrebe. Opština Centar trenutno ima na raspolaganju skoro 16 miliona KM namjenskog novca za zaštitu od prirodnih i drugih nesreća, a Jablanica nema ništa", naveli su.

Ovaj nepravedan sistem raspodjele novca za zaštitu od nesreća u Federaciji BiH izaziva sve veće nezadovoljstvo među građanima i vlastima u manjim općinama, koji zahtijevaju promjene u načinu finansiranja i raspodjele fondova.

E.K.