Internetska prodaja u Federaciji BiH bilježi sve veći rast, ali izostanak posebnog zakonskog okvira ostavlja prostor za neregistrovano poslovanje, sivu ekonomiju i nelojalnu konkurenciju. Iako građani sve češće kupuju putem interneta i društvenih mreža, Zakon o elektronskoj trgovini FBiH još nije usvojen, premda je Vlada FBiH njegov nacrt utvrdila 16. jula ove godine.
Prema procjenama Federalnog ministarstva trgovine, zbog sive ekonomije u elektronskoj trgovini godišnje se gubi više od 200 miliona KM javnih prihoda. Usvajanje zakona trebalo bi doprinijeti većoj transparentnosti poslovanja, efikasnijem nadzoru i kvalitetnijoj zaštiti potrošača.
Jasmin Kadić, savjetnik federalnog ministra trgovine i predsjednik Radne grupe za izradu Zakona o elektronskoj trgovini FBiH, u razgovoru za Fenu ukazao je na potrebu donošenja propisa koji bi pratio razvoj tržišta i uredio oblast u kojoj se poslovne prakse mijenjaju brže nego zakonodavstvo.
"Elektronska trgovina posljednjih godina bilježi snažan razvoj, dok značajan dio poslovnih aktivnosti još nije dovoljno obuhvaćen institucionalnim evidencijama i nadzorom. To stvara prostor za neregistrovanu prodaju, poresku nedisciplinu i nelojalnu konkurenciju, a potrošače često ostavlja bez računa, garancije i mogućnosti da ostvare svoja zakonska prava", kazao je Kadić.
Utvrđivanjem nacrta zakona Vlada FBiH napravila je korak ka sistemskom uređenju elektronske trgovine, ali je za njegovu primjenu potrebno završiti parlamentarnu proceduru, naglasio je Kadić.
"Naš cilj je da zakon bude razmotren i usvojen u što kraćem roku. Međutim, dinamika parlamentarne procedure ne zavisi od Ministarstva. Svaki dodatni period pravne neuređenosti ostavlja prostor za nelojalnu konkurenciju, poresku nedisciplinu i nedovoljnu zaštitu potrošača", rekao je Kadić.
Na pripremi propisa radila je grupa u kojoj su bili predstavnici Federalnog ministarstva trgovine, asocijacije za e-trgovinu, vodećih online platformi, inspekcije i Porezne uprave FBiH. Izrada zakona dio je šireg procesa reforme i modernizacije trgovinskog sektora.
Više od 200 miliona KM izgubljenih javnih prihoda
Smanjenje sive ekonomije jedan je od glavnih razloga za donošenje novog propisa. Procjene Federalnog ministarstva trgovine pokazuju da godišnji gubici javnih prihoda povezani s neregistrovanom elektronskom trgovinom prelaze 200 miliona KM.
Kadić je pojasnio da je precizno utvrđivanje obima sive ekonomije otežano jer se značajan dio internetske prodaje ne evidentira na odgovarajući način u statističkim podacima.
"Neregistrovana online prodaja ima višestruke negativne posljedice. Država potencijalno gubi poreske prihode, registrovani trgovci izloženi su nelojalnoj konkurenciji, dok kupci često ostaju bez mogućnosti ostvarivanja svojih zakonskih prava. Naš cilj nije samo smanjiti sivu ekonomiju nego i elektronsku trgovinu učiniti mjerljivom, transparentnom i dostupnom institucionalnom nadzoru", naveo je Kadić.
Poseban izazov predstavlja prodaja putem društvenih mreža. Proizvodi se često nude preko privatnih profila, bez jasno navedenih podataka o prodavaču i preciznih informacija o uslovima kupovine.
Zbog toga nacrt zakona predviđa da se i prodaja putem društvenih mreža tretira u skladu s pravilima elektronske trgovine. Ključno je, pritom, da li se obavlja trgovinska djelatnost, a ne da li se roba nudi putem internetske stranice ili digitalne platforme.
"Ako neko putem Facebooka, Instagrama ili TikToka kontinuirano oglašava proizvode, prima narudžbe, organizuje dostavu i ostvaruje prihod kroz organizovanu prodaju, riječ je o aktivnosti koja ima obilježja trgovinske djelatnosti. Činjenica da se prodaja odvija putem privatnog profila ne može biti osnov za izbjegavanje zakonskih obaveza", pojasnio je.
Prema njegovim riječima, namjera nije ograničavati građane koji povremeno prodaju vlastite korištene predmete, poput odjeće, namještaja ili telefona. Cilj je spriječiti da se iza privatnih profila prikriva kontinuirana trgovinska djelatnost bez odgovarajuće registracije.
Kupci često ne znaju od koga kupuju
Neregulisano tržište ne predstavlja problem samo za javne prihode i registrovane trgovce nego i za kupce. Među najčešćim rizicima su neisporučivanje naručene robe, proizvodi koji se razlikuju od onih prikazanih u oglasima, lažni profili te prodavači koji nakon naplate prestaju odgovarati na poruke ili brišu svoje naloge.
Kadić je kao jedan od ključnih problema izdvojio otežanu identifikaciju prodavača, zbog čega kupci često ne mogu utvrditi ko je odgovoran za nastalu štetu.
"Zato smo nacrtom zakona preciznije uredili obaveze koje se odnose na transparentnost poslovanja, identifikaciju trgovaca, elektronsko zaključivanje ugovora i informisanje korisnika o uslovima kupovine. Potrošač prije potvrde narudžbe mora imati informacije o tome od koga kupuje, šta kupuje, koliko će ukupno platiti i kome se može obratiti u slučaju problema", kazao je.
Određene obaveze za trgovce koji posluju putem interneta već su propisane Zakonom o unutrašnjoj trgovini FBiH. Kako je podsjetio Kadić, prodaju na daljinu mogu organizovati registrovani trgovci, koji su dužni objaviti podatke o identitetu, sjedištu, registraciji i kontaktima.
Propisi zahtijevaju i jasno prikazivanje cijena, uključujući troškove dostave, poreze i druge izdatke koji utiču na konačan iznos kupovine. Izdavanje računa i evidentiranje prometa moraju se provoditi u skladu s važećim trgovinskim, poreskim i fiskalnim pravilima.
"Elektronski način prodaje ne predstavlja osnov za izbjegavanje obaveza koje važe za trgovce. Zakon o elektronskoj trgovini treba posmatrati zajedno sa Zakonom o zaštiti potrošača, koji uređuje prava kupaca, uključujući reklamacije i pravo na odustanak od ugovora kada su ispunjeni zakonski uslovi. Naš cilj je da online kupovina prestane biti prostor u kojem kupac preuzima gotovo sav rizik, a neodgovorni prodavač izbjegava odgovornost", istakao je Kadić.
Kontrola digitalnog tržišta i kazne do 30.000 KM
Nacrtom zakona predviđeno je i uređenje nadzora nad elektronskom trgovinom. Upravne poslove u ovoj oblasti trebalo bi obavljati Federalno ministarstvo trgovine, dok bi inspekcijske kontrole provodili nadležni federalni, kantonalni, gradski i općinski tržišni inspektori, u skladu sa svojim ovlaštenjima.
Nadzor nad digitalnim tržištem razlikuje se od kontrola u tradicionalnoj trgovini jer može obuhvatiti internetske stranice, profile na društvenim mrežama, elektronske narudžbe, evidencije transakcija i način isporuke proizvoda.
Za pravna lica koja se bave elektronskom trgovinom bez registracije ili ne poštuju ključne obaveze transparentnog i zakonitog poslovanja predviđene su novčane kazne od 3.000 do 30.000 KM. Sankcije bi se odnosile i na elektronske platforme i dostavne službe u slučajevima kršenja njihovih zakonskih obaveza.
"Cilj nije kažnjavanje trgovaca, nego uspostavljanje jednakih pravila poslovanja. Oni koji posluju zakonito, plaćaju poreze i poštuju prava potrošača ne smiju biti u nepovoljnijem položaju u odnosu na one koji posluju izvan zakonskih okvira", naglasio je Kadić.
Efikasna primjena zakona, dodao je, zahtijevat će saradnju tržišnih inspekcija, poreskih organa i drugih institucija nadležnih za kontrolu poslovanja.
Europski standardi i ravnopravniji uslovi poslovanja
Usklađivanje s relevantnim direktivama Europske unije jedan je od ciljeva predloženog zakona. Njegova primjena trebala bi povećati pravnu sigurnost, unaprijediti transparentnost i stvoriti povoljnije uslove za konkurentnost domaćih trgovaca.
Kadić je ukazao i na razvojni potencijal elektronske trgovine za male privrednike, obrtnike, porodične firme i domaće proizvođače. Digitalni kanali omogućavaju im da dopru do šireg kruga kupaca bez velikih ulaganja u otvaranje fizičkih prodajnih objekata.
Zbog toga je, prema njegovim riječima, važno uspostaviti sistem koji će privrednicima olakšati prelazak u legalne tokove poslovanja, bez nepotrebnih administrativnih prepreka, uz obavezno poštivanje osnovnih pravila poslovanja i zaštite potrošača.
Ipak, prekogranična priroda internetske trgovine nameće potrebu za saradnjom različitih nivoa vlasti. To je posebno važno u pitanjima koja se odnose na strane digitalne platforme, carinsku politiku, međunarodni promet robe i indirektno oporezivanje.
"Uređivanje domaćeg tržišta prvi je korak, ali dugoročno efikasna zaštita potrošača i ravnopravni uslovi poslovanja zahtijevaju i saradnju entitetskog i državnog nivoa vlasti, regulatorni okvir na nivou Bosne i Hercegovine, kao i usklađivanje s međunarodnim standardima", kazao je Kadić.
Usklađivanje s evropskim propisima, naglasio je, ne treba posmatrati isključivo kao obavezu Bosne i Hercegovine na putu ka članstvu u Evropskoj uniji, već i kao priliku za unapređenje domaćeg tržišta.
"Usklađivanje s evropskim zakonodavstvom nije samo ispunjavanje obaveza na putu Bosne i Hercegovine prema Europskoj uniji. To je prije svega prilika da uredimo domaće tržište, suzbijemo nelojalnu konkurenciju i stvorimo povoljnije poslovno okruženje za domaće poduzetnike", poručio je Kadić.
