Iza ekrana: Kako livestreaming oblikuje dječju percepciju stvarnosti i identiteta?

Digitalno doba donijelo je značajne izazove u pogledu zaštite djece na internetu, što se naročito reflektuje kroz podatak da svako drugo dijete mlađe od 11 godina u Bosni i Hercegovini koristi društvene mreže poput TikToka, uprkos zvaničnim pravilima koja nalažu minimalnu dob od 13 godina.

Prema podacima iz istraživanja koje su sproveli Kancelarija UNICEF-a i Regulatorna agencija za komunikacije u BiH, ovaj fenomen nije izolovan, već ističe širu sliku rizičnog ponašanja djece na internetu. Iako su uzorci često ograničeni na nekoliko stotina ili hiljada ispitanika, ovi rezultati se ne mogu zanemariti.

Ako se uzme u obzir da čak i odrasli korisnici mogu postati žrtve online rizika, postavlja se pitanje koliko su djeca sposobna prepoznati i razumjeti potencijalne opasnosti povezane s dijeljenjem sadržaja, lajkovima i interakcijama s nepoznatima. S tim u vezi, prof. dr. Sarina Bakić pojašnjava za Akta.ba portal:

"Činjenica da svako drugo dijete mlađe od 11 godina u Bosni i Hercegovini ima profil na društvenim mrežama, kao što je TikTok, otvara niz pitanja o društvenim normama, roditeljskom nadzoru, digitalnoj pismenosti i zaštiti djece. Iako TikTok i mnoge druge društvene mreže formalno zahtijevaju da korisnici budu stariji od 13 godina, istraživanja pokazuju da mnoga djeca mlađa od tog uzrasta već koriste platforme. Ovaj podatak ukazuje na nedostatak svijesti među roditeljima o rizicima i pravilima vezanim za društvene mreže, kao i o tome koliko su njihove informacije izložene ili podložne zloupotrebama. Mnogi roditelji možda nisu dovoljno informisani o potencijalnim opasnostima ili nemaju potrebne digitalne vještine da bi pravilno nadzirali prisustvo djece na Internetu.

Djeca su sklona konformizmu i društvenom pritisku, posebno kada su njihovi vršnjaci aktivni na društvenim mrežama. Prisustvo na platformama kao što je TikTok može se smatrati dijelom modernog identiteta i načina na koji djeca postaju vidljiva unutar svojih društvenih krugova. Rani pristup društvenim mrežama može imati uticaj na emocionalni i socijalni razvoj djece, uključujući rizike kao što su cyberbullying, neprimjereni sadržaji, i nesigurnost uzrokovana poređenjem s drugim korisnicima. Ova problematika stoga ukazuje na važnost jačanja digitalne pismenosti, odgovornog roditeljstva, ali i strožih zakonskih regulativa koje bi mogle bolje štititi djecu u digitalnom okruženju", ističe sociologinja Sarina Bakić.

RODITELJSKI NADZOR I EDUKACIJA

Jedan od ključnih faktora zaštite djece u online prostoru je adekvatan roditeljski nadzor. Iako mnoga djeca pristupaju platformama poput TikToka, roditelji često nemaju dovoljno znanja o tome kako te platforme funkcionišu i kakve rizike nose. Potrebna je edukacija roditelja o digitalnim vještinama i rizicima kako bi mogli bolje nadzirati aktivnosti svoje djece. Pružanje smjernica o sigurnosnim postavkama, otvorenoj komunikaciji s djecom i postavljanju jasnih pravila o korištenju interneta ključno je za smanjenje rizika.

"Nadalje, roditelji igraju ključnu ulogu u nadzoru online aktivnosti svoje djece. Programi i resursi koji pomažu roditeljima da razviju digitalne vještine i razumiju rizike društvenih mreža mogu im olakšati nadzor djece. Ovo može uključivati edukaciju o pravilnim postavkama privatnosti i alatima za kontrolu pristupa, kao i savjete za otvorenu komunikaciju s djecom o korištenju Interneta. Kampanje koje vode nevladine organizacije i stručnjaci za zaštitu djece mogu podizati svijest o rizicima korištenja društvenih mreža i promovisati odgovorno ponašanje. Kampanje bi mogle uključivati interaktivne radionice za djecu i roditelje te partnerstvo s obrazovnim institucijama i javnim sektorom. Isto tako, kreiranje sigurnijih digitalnih prostora koji su posebno dizajnirani za mlađe uzraste može smanjiti pritisak na djecu da koriste društvene mreže koje nisu namijenjene njima. Ove platforme mogu biti zabavne, ali i edukativne, s prilagođenim sadržajem i ograničenim mogućnostima interakcije", ističe prof. dr. Bakić.

Upotreba društvenih mreža među djecom mlađom od 13 godina postaje sve češći izazov za roditelje, škole i društvo u cjelini. S obzirom na to da rani pristup internetu može imati ozbiljne posljedice na sigurnost i psihološki razvoj djece, neophodno je da se ovom problemu pristupi sveobuhvatno i odgovorno. Kako bi se osigurala bolja zaštita djece na internetu, potrebno je razviti kombinaciju društvenih i institucionalnih mehanizama. Prof. dr. Bakić naglašava važnost edukacije i implementacije programa koji će omogućiti djeci da steknu digitalnu pismenost i sigurnosne vještine od najranijih školskih dana. Takvi programi mogu pomoći djeci da prepoznaju rizike, cijene svoju privatnost i budu sposobna izbjegavati neprimjeren sadržaj, što doprinosi zdravijem korištenju društvenih mreža.

LIVESTREAMING

Livestreaming, ili emitovanje uživo, sve je popularnija funkcija na platformama kao što su TikTok, Instagram i YouTube. Funkcija omogućava korisnicima da u realnom vremenu prenose video zapise i komuniciraju s gledateljima/cama kroz komentare i reakcije. Za djecu, ova interakcija može djelovati zabavno i uzbudljivo jer pruža osjećaj neposredne povezanosti s publikom. Međutim, livestreaming nosi i značajne rizike. Kada djeca postanu 'emitovana uživo' pred širokim auditorijumom nepoznatih osoba, izložena su mogućim opasnostima kao što su otkrivanje ličnih informacija, cyberbullying, te interakcija s osobama s lošim namjerama. Neposrednost komunikacije može dovesti do situacija koje su teške za kontrolu, kao što su uvredljivi komentari ili pritisak da rade stvari koje su neprimjerene njihovom uzrastu. Shvaćanje potencijalnih posljedica i poduzimanje mjera zaštite ključno je za osiguravanje sigurnog online iskustva za djecu.

Prof. dr. Sarina Bakić pojašnjava da kada djeca postanu 'emitovana uživo' na platformama poput TikToka, Instagrama ili YouTubea, suočavaju se s nizom ozbiljnih rizika koji mogu imati dugoročne posljedice na njihovo emocionalno zdravlje, socijalni razvoj i sigurnost: "Kada djeca postanu 'emitovana uživo' pred širokim auditorijumom nepoznatih osoba na platformama kao što su TikTok, Instagram ili YouTube, suočavaju se s nizom potencijalnih rizika koji mogu imati dugoročne posljedice na njihovo emocionalno zdravlje, socijalni razvoj i sigurnost. Djeca koja su 'emitovana uživo' često postaju mete osoba s lošim namjerama, uključujući i potencijalne predatore. Otkrivanje ličnih informacija (namjerno ili nenamjerno) može dovesti do opasnosti od uznemiravanja, ucjena ili praćenja. Ove situacije predstavljaju ozbiljan rizik za sigurnost djeteta, posebno kada dijete ne zna kako zaštititi svoj identitet. Također, dobro nam je poznato da direktna interakcija s publikom omogućava različitim korisnicima da ostavljaju komentare koji mogu biti vrlo negativni ili uvredljivi. Djeca mogu biti izložena cyberbullyingu, što može negativno uticati na njihovo samopouzdanje, mentalno zdravlje i ukupnu sliku o sebi. Izloženost kritici u ranoj dobi može biti emocionalno iscrpljujuća i izazvati dugoročne probleme sa samopoštovanjem. S druge strane, djeca mogu da razviju ranu potrebu za eksternom validacijom i mjerenje sopstvene vrijednosti kroz “lajkove” i komentare. To može dovesti do razvoja ovisnosti o društvenim mrežama i nesigurnosti, kao i usmjerenja prema površnim vrijednostima, gdje se uspjeh i zadovoljstvo procjenjuju prema online popularnosti. Također, djeca, u želji da zabave publiku, mogu podlegnuti pritisku da rade stvari koje su neprimjerene njihovom uzrastu, uključujući opasne izazove ili eksperimentisanje s neprikladnim ponašanjem. Rano izlaganje životnih događaja javnosti može otežati razvoj zdravih granica između privatnog i javnog života. Djeca naviknuta na stalnu publiku mogu osjećati da su konstantno "na pozornici", što može uticati na autentičnost njihovih odnosa sa drugima i percepciju privatnosti", ističe prof. dr. Sarina Bakić.

VIRTUALNI POKLONI U LIVESTREAMOVIMA

U posljednjih nekoliko godina, upotreba virtualnih poklona u livestreamovima, koji se mogu unovčiti, postala je sve popularnija, posebno među mlađim korisnicima društvenih mreža. Praksa ima značajan uticaj na način na koji djeca percipiraju vrijednost, uspjeh i socijalnu interakciju. Mogućnost zarade putem poklona u obliku 'lajkova', 'poklona' ili 'donacija' stvara novi obrazac ponašanja, gdje djeca mogu početi povezivati društvenu interakciju i svoju online prisutnost s novčanim nagradama.

Prof. dr. Sarina Bakić, sociologinja s Fakulteta političkih nauka u Sarajevu pojašnjava: "Kada djeca primaju virtualne poklone koje mogu unovčiti, počinju povezivati svoju online popularnost s novčanom vrijednošću. Ovo može uzrokovati da doživljavaju svoje interakcije kroz prizmu novčane koristi i smatraju da su “vrijedniji” što više poklona primaju. Takav način razmišljanja može stvoriti osjećaj zavisnosti o pohvali i potkrijepiti ideju da lična vrijednost zavisi od eksterne validacije. Virtualni pokloni pružaju djeci ranu interakciju s pojmom novčane transakcije, ali na način koji je često površan i može dovesti do nerazumijevanja stvarne vrijednosti novca. Na primjer, djeca koja primaju digitalne poklone ne razumiju uvijek troškove koje ti pokloni predstavljaju njihovoj publici ili kako se novac iz tih poklona obrađuje, što može stvoriti iskrivljenu sliku o novčanoj vrijednosti. Nadalje, djeca mogu početi vrednovati prijateljstva i odnose prema tome koliko im drugi “daju” kroz virtualne poklone. Umjesto da grade autentične veze, mogu se fokusirati na stvaranje sadržaja koji privlači poklone, čime se socijalne interakcije komercijalizuju i postaju površne. Takođe, mogu osećati pritisak da iznova traže poklone kako bi održali popularnost, što vodi ka manipulativnom ponašanju. Nadalje, mladi ljudi i djeca koji dobiju veće virtualne poklone mogu osjećati pretjerani osjećaj postignuća, što može zamagliti percepciju stvarnog rada i truda potrebnog za zarađivanje u stvarnom životu. Ovakva iskustva mogu navesti djecu da prebrzo postave materijalne ciljeve ili stvore nerealne ambicije vezane za online popularnost i prihod. Također, mogu postati podložni trendovima i pritiscima da učestvuju u ovom načinu unovčavanja i primanja virtualnih poklona. To može dovesti do toga da budu manipulativna ili da podstiču druge na “davanje poklona” kao oblik dokazivanja naklonosti."

UTICAJ DRUŠTVENIH MREŽA NA RAZVOJ IDENTITETA DJECE

Rano izlaganje djece društvenim mrežama postaje sve veći izazov za njihov emocionalni i socijalni razvoj. Dok se njihov identitet i socijalne vještine još uvijek oblikuju, prisustvo na društvenim mrežama može imati dubok uticaj na način na koji doživljavaju sebe i druge.

Kako ističe prof. dr. Sarina Bakić, budući da je njihov identitet još uvijek u fazi formiranja, prisustvo na društvenim mrežama može promijeniti način na koji djeca doživljavaju sebe i druge, te oblikovati njihove socijalne vještine na načine koji nisu uvijek prikladni za njihov uzrast.

Kada djeca primaju lajkove, komentare i imaju pratioce, počinju mjeriti svoju vrijednost prema spoljnim reakcijama. Ovaj fenomen može smanjiti njihovu unutrašnju sigurnost i razviti zavisnost od tuđeg odobrenja.

Prof. dr. Bakić naglašava da društvene mreže često podstiču kulturu poređenja, što može dovesti do osjećaja pritiska kod djece da izgledaju ili ponašaju se na način koji će im donijeti društvenu prihvaćenost, što može negativno uticati na njihovu sliku o sebi.

Dodatno, komunikacija na društvenim mrežama često uključuje brze, površne interakcije, što ometa razvoj dubljih socijalnih vještina, kao što su empatija, aktivno slušanje i razumijevanje emocija drugih.

Ovakav način interakcije može dovesti do površinskih odnosa i smanjenog osjećaja za pravu bliskost. Prof. dr. Bakić također ukazuje da prisutnost virtualne publike može uzrokovati da djeca počnu djelovati neautentično, prilagođavajući svoje ponašanje kako bi privukla pažnju ili odobravanje, što može dovesti do razvijanja 'performativnog' identiteta, gdje djeca usvajaju osobine koje nisu njihove, već se od njih očekuju u online okruženju. Kako bi se smanjili ovi efekti, prof. dr. Bakić naglašava važnost pružanja alternativnih načina izražavanja i interakcije za djecu, izvan društvenih mreža.

"Zaštita djece na internetu postaje izuzetno važna s obzirom na brz razvoj digitalnih tehnologija i njihov sve prisutniji uticaj na dječiji razvoj. Ističe da za efikasno suočavanje s ovim problemom, potrebno je koordinirati napore roditelja, obrazovnog sistema, države, društvenih mreža i šire zajednice. Preporučuje da obrazovni sistem uključi programe digitalne pismenosti koji će djeci od rane dobi omogućiti sigurno i odgovorno korišćenje interneta, uključujući teme poput privatnosti, sigurnosti, prepoznavanja manipulacija i odgovornosti u digitalnom okruženju", navodi prof. dr. Sarina Bakić

Prof. dr. Bakić također ističe da roditelji često nemaju dovoljno znanja o novim tehnologijama, što im otežava nadzor nad online aktivnostima djece. Naglašava važnost radionica, kurseva i smjernica koje mogu pomoći roditeljima da bolje razumiju kako pratiti i kontrolirati sadržaj kojem su djeca izložena. Takođe, naglašava potrebu podizanja svijesti o postavljanju zdravih granica u vezi s korištenjem interneta kako bi se stvorilo sigurnije okruženje za djecu.

Kako bi se djeca zaštitila, Bakić predlaže razvoj tehnologija koje mogu prepoznavati i blokirati neprimjeren sadržaj za djecu, poput upotrebe vještačke inteligencije za identifikaciju nasilnog, seksualno eksplicitnog materijala ili govora mržnje. Također, ističe da aplikacije koje omogućavaju roditeljsku kontrolu mogu pomoći roditeljima u upravljanju online iskustvima svoje djece.

Bakić smatra da djeca trebaju učiti o etici digitalne komunikacije i odgovornom ponašanju na internetu, kako bi razvili vještine koje će im pomoći da prepoznaju i reaguju na potencijalne opasnosti. Zaključuje da zaštita djece na internetu zahtijeva kolektivnu odgovornost cijelog društva, uključujući saradnju države, obrazovnih institucija, platformi i nevladinih organizacija kako bi se stvorilo sigurno digitalno okruženje za djecu.

TIKTOK - MJESTO (NE)ODGOVORNOSTI?

TikTok, kao jedna od vodećih globalnih platformi za dijeljenje kratkih videozapisa, suočava se s ozbiljnim izazovima u regulaciji sadržaja, naročito s obzirom na rastući broj prijetnji i uznemiravanja koje mladi korisnici mogu doživjeti online, ističe profesorica. U kontekstu odgovornosti, TikTok prepoznaje svoju ulogu u zaštiti sigurnosti svojih korisnika, posebno mlađih koji su osjetljiviji na online prijetnje. Iako je platforma uložila značajne napore u regulaciju sadržaja, izazovi koji uključuju prijetnje i uznemiravanje ostaju prisutni: "Uprkos naporima koje je kompanija uložila u regulaciju sadržaja, još uvijek postoje izazovi koje mora efikasnije adresirati. Kako sam u prethodnom pitanju naglasila, TikTok trenutno zahtijeva da korisnici imaju najmanje 13 godina za otvaranje profila, ali verifikacija uzrasta nije dovoljno rigorozna, što omogućava mlađoj djeci da zaobiđu ograničenja. TikTok ima odgovornost da moderira sadržaj u realnom vremenu, koristeći kombinaciju veštačke inteligencije i ljudskih moderatora za identifikaciju i uklanjanje neprimjerenih video sadržaja, komentara ili direktnih poruka koje sadrže prijetnje ili uznemiravanje. AI tehnologija može prepoznati govor mržnje, uznemiravanje ili agresivne komentare, ali potrebno je stalno unaprjeđivati algoritme kako bi brzo reagovali na nove trendove i oblike neprimjerenog ponašanja. Kao globalna platforma, TikTok ne samo da ima odgovornost i obavezu prema svojim korisnicima već i prema globalnom društvu u cjelini da doprinese stvaranju sigurnijeg digitalnog okruženja", zaključila je.

S.S.