Novi Sad pod reflektorima: Novinarstvo na prvoj liniji i krize koje ne čekaju

Tri dana seminara i radionica posvećenih novinarstvu, kriznom izvještavanju i profesionalnoj odgovornosti okupila su tokom proteklog vikenda studente novinarstva iz Zagreba, Beograda, Niša, Novog Sada i Sarajeva na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Novom Sadu, gdje su kroz teorijska predavanja i praktične vježbe učili kako odgovoriti na izazove savremenih medija, jasno stavljajući do znanja da novinarstvo uvijek ima razlog da postoji.

Fokus na krizno izvještavanje i sigurnost novinara

Posebno interesovanje izazvalo je predavanje Ksenije Pavkov, novinarke N1, koja je govorila o radu u uslovima aktuelne političke krize u Srbiji, studentskih protesta i dinamici izvještavanja u periodima pojačanih društvenih tenzija. Uz primjere iz sopstvenog iskustva opisala je situacije u kojima su novinari izloženi fizičkom i psihološkom pritisku, ali i važnost pripreme i lične zaštite tokom terenskog rada.

Pavkov je izdvojila i primjer sa jednog protesta kada, zbog izostanka adekvatne opreme, nije imala zaštitnu masku, što je utjecalo na njen respiratorni sistem. Kako je objasnila, pravilna zaštita — uključujući i gas maske — nije samo tehničko, već i zdravstveno pitanje. Naglasila je i da se emocionalne reakcije, uključujući suze, ne trebaju posmatrati kao slabost, već kao način da novinar sačuva psihološku stabilnost u teškim situacijama.

''Krizno izvještavanje je višeslojno i ubrzano''

Učesnici festivala posebno su se fokusirali na promjene koje su oblikovale savremeno krizno izvještavanje. Asistentica na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu, Amina Vatreš, ističe da su današnje krize ''izrazito ubrzane i višedimenzionalne'' te da novinari istovremeno rade sa klasičnim izvorima, terenskim informacijama i ogromnom količinom sadržaja s društvenih mreža.

''Najveću promjenu implicira činjenica da se krizni događaji više ne odvijaju samo u empirijskoj stvarnosti nego simultano i u digitalnom prostoru, gdje se distribuiraju fabricirani vizualni materijali, neprovjereni snimci i mnogostruke interpretacije. To novinare stavlja pod pritisak da reagiraju brzo, ali brzina u takvim uslovima gotovo uvijek znači i veći rizik od širenja misinformacija i dezinformacija'', pojašnjava ona za Akta.ba.

Dodatnu složenost čini nestabilnost izvora: institucionalne informacije često dolaze fragmentirano, dok očevici nude subjektivne i emocionalne prikaze. Istovremeno, savremene krize podliježu ''imperativu vizualnog'', pa se fotografije i snimci šire brže nego što ih je moguće provjeriti. To novinare dovodi u dilemu između profesionalne temeljitosti i zahtjeva za brzim informisanjem javnosti.

Budućnost medija i algoritamski kapitalizam

Tokom panel-diskusija govorilo se i o budućnosti medija u uslovima sve snažnije integracije umjetne inteligencije. Prema riječima Amine Vatreš, razvoj medija bit će presudno određen ''intenzivnom interakcijom čovjeka i algoritama'' koji sve više utječu na to koji sadržaji postaju vidljivi, kako se oblikuje percepcija publike i ko zapravo kontroliše protok informacija.

Deepfake tehnologije i sofisticirani modeli manipulacije proizvode, kako navodi, ''dvostruku epistemološku krizu'' - sa jedne strane fabricirani sadržaji postaju uvjerljiviji i šire se brže, a sa druge raste nepovjerenje prema autentičnim informacijama jer se i ono stvarno sve češće dovodi u pitanje.

U tom ekosistemu važnu ulogu ima i algoritamska cenzura — od tihog filtriranja sadržaja do ''cenzure kroz buku'', u kojoj se ključno znanje naprosto izgubi u obilju kontradiktornih ili irelevantnih informacija.

Etika kao ključna kompetencija

''U ovom trenutku, više nego bilo koja tehnička vještina, presudna je etika — ali etika shvaćena kao profesionalna infrastruktura bez koje je nemoguće opstati u okruženju oblikovanom tržišnom logikom i algoritamskim mehanizmima vidljivosti'', ističe Vatreš.

Dodaje da mladi novinari moraju razumjeti kako platforme rangiraju sadržaj, kako ekonomija pažnje utječe na vidljivost informacija i zašto digitalne platforme često nagrađuju emocionalnu ekstremnost umjesto tačnosti. Upravo zato je, kaže, etička osjetljivost ključna za određivanje granice između korištenja tehnologije i podilaženja njenoj logici.

''Temeljna kompetencija nije tehnička, nego moralna, sadržana u sposobnosti da se i u uslovima profitnih pritisaka dosljedno bira javni interes, istinitost i profesionalni integritet.''

Novinarstvo ima budućnost – a mi je gradimo

Pored predavanja i radionica, festival je otvorio prostor za nova prijateljstva i profesionalne veze među studentima iz različitih gradova i država. ''Osim znanja, ponijela sam nešto još važnije, upoznala sam ljude koji dijele isti entuzijazam i želju da gradimo bolje i odgovornije medije'', zaključuje jedan od učesnika.

Ako je ovaj festival nešto pokazao, onda je to da novinarstvo zaista ima budućnost i da je stvaraju upravo oni koji su se ovih dana okupili u Novom Sadu.

Autorica: Ajla Mutapčić