Izazovi, potencijali i blokade: Zašto paketomati u BiH još nisu postali realnost

Udruženje privatnih poštanskih operatera u Bosni i Hercegovini reagovalo je nedavno da se modernizacija poštanskih usluga, poput uvođenja paketomata, susreće s ozbiljnim opstrukcijama.

Navode da članovi Agencije za poštanski saobraćaj BiH, koji bi trebali štititi interese građana, zapravo održavaju zastarjele monopoliste zbog vlastitih interesa. Ovaj status quo koči razvoj i sprječava građane da uživaju u modernim uslugama. Udruženje poziva na promjene i oslobađanje tržišta kako bi se omogućila fleksibilnost i inovacije u poštanskim uslugama, naglašavajući da građani zaslužuju bolje uslove i izbor u svakodnevnom životu.

KO BLOKIRA NAPREDAK I ZAŠTO?​

"Opstrukcije ne postoje. Iako je uvođenje paketomata u drugim zemljama donijelo pozitivne promjene, u smislu povećanja dostupnosti usluga, Bosna i Hercegovina se suočava sa neusklađenošču zakonskih i podzakonskih akata entitetskih i državnih institucija, te neusklađenost u implementaciji različitih vrsta poštanskih usluga", kazali su iz Agencije za poštanski saobraćaj BiH za Akta.ba.

Kažu da Agencija ima regulatornu funkciju i ne provodi projekte implementacije ili širenja mreže paketomata niti donosi planove za modernizaciju poštanskih usluga.

"Član 3 Zakona o poštama u BiH definiše principe poštanske politike, naglašavajući da svi privredni subjekti koji pružaju poštanske usluge moraju dosljedno uvažavati i provoditi sledeće principe: Razvoj poštanskih usluga podstiče se odgovarajućim mjerama ekonomske politike i kontinuirano se usklađuje s potrebama korisnika, kao i s tehnološkim, ekonomskim i društvenim prilikama", navode iz Agencije za naš portal.

Napominju da razvoj poštanskih usluga u Bosni i Hercegovini zavisi od angažmana svih privrednih subjekata koji pružaju ove usluge, a ne samo od nadležnih vlasti ili regulatornih institucija. U tom kontekstu, paketomati predstavljaju važan korak prema modernizaciji poštanske infrastrukture, ali njihovo uvođenje suočava se s nekoliko značajnih izazova.

"Jedan od glavnih problema je nedostatak jasno definisanih zakonskih okvira. Naime, trenutni zakoni ne sadrže precizne definicije koje bi paketomate svrstale u infrastrukturu poštanskog saobraćaja. Pored toga, postoji i regulatorna nesuglasica između različitih institucija, kako entitetskih, tako i državnih, što dodatno otežava usklađivanje propisa", istaknuto je.

Drugi izazov odnosi se na zaštitu podataka, jer paketomati često podrazumijevaju prikupljanje i obradu ličnih podataka korisnika. S obzirom na to da trenutni pristupi zaštiti podataka možda nisu dovoljni za obezbjeđenje privatnosti, Agencija za poštanski saobraćaj aktivno radi na rješavanju tih problema.

ZAŠTITA PRIVATNOSTI

U cilju zaštite interesa građana, Agencija planira nekoliko ključnih koraka. Prvo, rad na usklađivanju regulative i uspostavljanju jasnih standarda za rad paketomata, koji će uključivati sigurnosne mjere, pristupačnost za sve korisnike i pravila zaštite privatnosti. Takođe, planira se organizacija edukativnih kampanja kako bi građani bili informisani o prednostima i rizicima korištenja paketomata, kao i o svojim pravima kao potrošači.

Pored toga, Agencija sarađuje s relevantnim institucijama, kako bi obezbijedila da interesi građana budu u potpunosti zastupljeni. To uključuje rad s entitetskim i državnim institucijama u cilju usklađivanja propisa i osiguravanja pravne zaštite korisnika.

Tehnološke inovacije takođe igraju ključnu ulogu u procesu. Agencija planira praćenje i implementaciju novih tehnologija koje mogu unaprijediti sigurnost i efikasnost paketomata, kao što su sistemi za identifikaciju i verifikaciju korisnika.

S obzirom na konkurenciju između javnih i privatnih poštanskih operatera, Agencija ima važnu regulatornu funkciju koja je jasno definisana Zakonom o poštama.

"Kroz dijalog i saradnju sa svim zainteresovanim stranama, osiguranje transparentnosti procesa, kao i redovne analize i istraživanja, Agencija se bori protiv potencijalnih blokada koje bi mogle usporiti modernizaciju poštanskih usluga. Edukacija i podizanje svijesti među svim akterima takođe su ključni za uspješan razvoj ovog sektora. Kombinovanjem ovih pristupa, koji su u skladu sa Zakonom o poštama, Agencija za poštanski saobraćaj nastoji obezbijediti efikasan i siguran razvoj poštanskih usluga, usmjeren prema potrebama građana i tržišta", kazali su za Akta.ba.

ŠTA JE POKAZALO ISTRAŽIVANJE

Inače, Agencija za poštanski saobraćaj Bosne i Hercegovine je u skladu sa svojim nadležnostima nedavno završila projekat istraživanja potreba i zadovoljstva korisnika poštanskih usluga u Bosni i Hercegovini.

Glavni ciljevi istraživanja bili su praćenje korištenja poštanskih usluga, potreba i zadovoljstva korisnika poštanskih i kurirskih usluga na području Bosne i Hercegovine, te prekograničnih paketa.

"Svrha istraživanja je bila analiza potreba korisnika, a ne operativno upravljanje tržištem ili postavljanje paketomata. Agencija ne može direktno provoditi projekte implementacije paketomata, već samo osigurati okvir za pravilnu upotrebu paketomata od strane privrednih subjekata u skladu sa Zakonom o poštama BiH", navode.

Rezultati istraživanja pokazuju da većina korisnika prima između jedne i tri poštanske pošiljke mjesečno, s naglaskom na paketne pošiljke koje su u trendu rasta. Ispitanici su u najvećoj mjeri zadovoljni udaljenošću najbližeg poštanskog ureda i radnim vremenom, dok su najzadovoljniji ljubaznošću i susretljivošću dostavljača. Najmanje su zadovoljni upotrebom informacionih tehnologija i rješavanjem reklamacija i prigovora. Bitni faktori za odabir poštanskog operatera su rokovi dostave i cijena usluge, pri čemu korisnici najviše cijene brzinu i ekonomičnost.

Od ukupno 1008 ispitanika, 334 (33,1%) bi definitivno koristilo ovu uslugu, dok je 398 (39,4%) odgovorilo s "Vjerojatno da", što zajedno čini 72.6% ispitanika koji su pozitivni ili otvoreni za ovu mogućnost. S druge strane, 140 (13,9%) ispitanika je odgovorilo s "Vjerojatno ne", a 136 (13,5%) se izjasnilo da ne bi koristilo paketomate. Rezultati ukazuju na visoki potencijal prihvatanja usluge paketomata, što bi moglo opravdati investicije u ovu tehnologiju od strane operatera poštanskog saobraćaja.

Rezultati istraživanja

Posebno interesantan aspekt istraživanja je visoka spremnost korisnika na korištenje paketomata, što ukazuje na potencijal za uvođenje ove usluge u Bosni i Hercegovini. Također, rezultati pokazuju značajnu prevalenciju e-trgovine među ispitanicima, s velikim brojem korisnika koji redovno kupuju putem interneta.

Govoreći o potencijalnim benefitima od uvođenja paketomata za građane, iz Agencije navode da je to prije svega veća dostupnost poštanskih usluga.

"Agencija nastoji povećati svijest javnosti o tome kako paketomati poboljšavaju kvalitet poštanskih usluga i doprinose efikasnosti poštanskog tržišta, osiguravajući koristi za građane kroz jednostavan i fleksibilan pristup poštanskim uslugama", istaknuto je.

Kada je riječ o primjerima i iskustvima drugih zemlja gdje je uvođenje paketomata donijelo pozitivne promjene i kako to može poslužiti kao model za Bosnu i Hercegovinu, kažu da se najviše ogledaju u tome da uvođenje paketomata može značajno olakšati pristup poštanskim uslugama posebno gdje postoji velika potražnja za brzim i fleksibilnim preuzimanjem pošiljaka.

PRIMJERI DRUGIH ZEMALJA

Paketomati su se uspješno uveli u mnogim zemljama širom svijeta, a njihova popularnost raste zbog brojnih prednosti koje nude.

Primjera radi, paketomati su postali standard u gradovima širom Hrvatske i Srbije i pružaju dodatnu pogodnost u svakodnevnom životu.

Razne poštanske i logističke kompanije, uključujući Hrvatsku poštu i Pošte Srbije i privatne dostavne službe, nude uslugu paketomata koji omogućuju korisnicima da preuzmu i pošalju pakete 24/7. Ova tehnologija je olakšala proces dostave, posebno za online kupovinu, i povećala fleksibilnost za korisnike.

Ova usluga je posebno korisna za online kupovinu, jer korisnicima pruža veću fleksibilnost i smanjuje potrebu za čekanjem na dostavu. Paketomati su postali popularna opcija u urbanim sredinama, čime se poboljšava efikasnost i dostupnost poštanskih usluga.

Evo nekoliko primjera zemalja gdje su paketomati postali standard u poštanskim uslugama:

1. Njemačka: Paketomati su široko rasprostranjeni, a korisnici mogu lako preuzeti ili poslati pakete 24/7. Ovo je olakšalo e-trgovinu i smanjilo pritisak na klasične poštanske usluge.

2. Švedska: Paketomati su popularni zbog visoke stope online kupovine. Kroz automatizaciju, korisnici imaju fleksibilnost preuzimanja paketa u trenutku koji im odgovara.

3. Australija: Paketomati su korišteni za olakšanje dostave u urbanim sredinama, smanjujući potrebu za tradicionalnom dostavom i poboljšavajući efikasnost.

4. Sjedinjene Američke Države: U gradovima kao što su New York i San Francisco, paketomati su postali uobičajeni, posebno u naseljima s visokom gustoćom.

5. Finska: U ovoj zemlji, paketomati su integrirani u svakodnevni život, omogućavajući korisnicima jednostavan pristup dostavi bez obzira na vrijeme ili mjesto.

Prednosti paketomata:

· Fleksibilnost: Korisnici mogu preuzeti ili poslati pakete u bilo koje doba dana, što je posebno korisno za one s neredovnim radnim vremenom.

· Smanjenje gužvi: Manje je potrebe za čekanjem u redovima ili prilagođavanjem rasporeda dostave.

· Smanjenje troškova dostave: Automatizacija može smanjiti troškove, što se može prenijeti na potrošače.

· Povećanje efikasnosti: Paketomati smanjuju potrebu za radnicima u dostavi i olakšavaju rad poštanskim službama.

Zašto bi neko bio protiv uvođenja paketomata?:

· Očuvanje monopola: Postojeći javni poštanski operateri možda se boje gubitka tržišnog udjela ili profita, što može rezultirati opstrukcijom modernizacije.

· Strah od promjena: Ponekad se protivnici modernizacije protive novim tehnologijama jer ne žele da se prilagođavaju novim sistemima ili su nesigurni u svoje sposobnosti da se prilagode.

· Regulativne prepreke: Birokratske procedure mogu usporiti ili onemogućiti implementaciju inovacija, posebno kada su uključeni interesi viših nivoa vlasti ili lobija.

U konačnici, uvođenje paketomata može značajno unaprijediti kvalitetu usluga i zadovoljstvo korisnika, a opstrukcija takvih inovacija često dolazi iz interesa pojedinaca ili grupa koje ne žele da se njihov status quo promijeni.

S.B.