Isović: Ovo je idealan trenutak za hitno ukidanje doprinosa na teret poslodavaca

Šerif Isović, bivši direktor Porezne uprave Federacije Bosne i Hercegovine, na svom Facebook profilu, iznio je stav o održanoj sjednici Ekonomsko-socijalnog vijeća FBiH.

Kao što je Akta.ba već izvijestila, na toj sjednici je postignut dogovor na temu minimalne plati i isplati doprinosa.

Isović je tu situaciju prokomentirao kao "račun bez krčmara" ili "put u urušavanje pravnog sistema".

"Na sjednici Ekonomsko-socijalnog vijeća Federacije BIH "navodno dogovoreno" da će se za minimalnu plaću do 1.000,00 KM vršiti refundacija doprinosa do 304 KM, što će biti definirano u narednih sedam dana uredbom. Zatim je dogovoreno da će za rast plaća koji će biti prouzrokovan povećanjem minimalne plaće do 450,00 KM poslodavac biti oslobođen plaćanja doprinosa na taj dio. Da se moraju donijeti fiskalni zakoni do 30.09.2025. godine s primjenom od 01.01.2026. godine.", rekao je.

Javnosti nije, navodi, predočeno koliko za dogovoreno iznosi račun šta u njega ulazi, za koji period se daju subvencije ili oslobađanja, a posebno je problematično što će se to urediti uredbom.

USTAV FBiH JASAN

Po Ustavu FBiH, navodi, u isključivoj nadležnosti Federacije je donošenje propisa o finansijama, finansijskim institucijama Federacije i fiskalna politika Federacije.

U isključivoj nadležnosti Parlamenta Federacije je donošenje zakona o oporezivanju, a što je Parlament i učinio donošenjem između ostalog Zakona o doprinosima i Zakona o porezu na dohodak.

Po Ustavu FBiH Vlada Federacije je ovlaštena donositi uredbe sa zakonskom snagom u slučaju opasnosti po zemlju kada Parlament Federacije nije u mogućnosti to učiniti.

Svaka uredba imat će snagu zakona i ne može derogirati prava i slobode utvrđene ovim ustavom.

Svaka uredba prestat će važiti najkasnije istekom tridesetog dana od njenog objavljivanja, s tim da će prestati važiti odmah po ukidanju odlukom Parlamenta ili na kraju desetog dana od njenog objavljivanja, ukoliko je Parlament Federacije u zasjedanju kada je uredba objavljena.

Uredba objavljena dok Federacija upotrebljava oružane snage u skladu sa ovim ustavom ostat će na snazi do petog dana slijedeće sjednice Parlamenta Federacije, kada prestaje važiti, osim ako ne bude potvrđena, ali ni u kom slučaju neće važiti duže od šest mjeseci.

Po isteku roka važenje uredbe se ne može produžavati, uredba se ne može ponovo donositi niti djelimično mijenjati bez odluke Parlamenta Federacije i njegove saglasnosti.

"Ustav i zakoni su propisi veće pravne snage od uredbi, odluka i zaključaka Vlade. Stoga me čudi da i poslodavci predlažu i pristaju na nezakonita i neustavna rješenja i rješenja koja će dugo čekati. Ovaj trenutak povećanja minimalne plaće koji će dovesti do lančanog rasta gotovo svih plaća, direktnih i indirektnih poreza je idealan trenutak za hitno ukidanje doprinosa na teret poslodavca.", kaže Isović.

Eventualni nedostatak sredstava, navodi, koji se može dogoditi samo u kratkom roku treba riješiti smanjenjem sive ekonomije i budžetskim sredstvima od indirektnih poreza.

Naime, indirektni porezi su u 2024. godini imali rast za preko 900 miliona KM ili 8,5%, a u 2025. godini treba očekivati značajno veći rast, jer ako ovom rastu dodamo i rast po osnovu porasta plaća za očekivati je značajno veći rast nego u 2024. godini.

"Ako uzmemo u obzir da u FBIH ima cca 553.000 zaposlenih i da se u prosjeku svima poveća plaća samo za 100,00 KM koja će se iskoristiti za ličnu potrošnju to će dovesti i do povećanja uplate PDV za preko 110 miliona KM. S druge strane, i penzioneri učestvuju u uplatama i rastu indirektnih poreza, pa bi moralno bilo da im od toga nešto pripadne." pojašnjava.

Naime, u decembru 2024 god., u FBIH je bilo 453.900 penzionera, pri čemu je minimalna penzija iznosila 573,53 KM, prosječna 724,64 i maksimalna 2.867,65 KM.

"Ako pretpostavimo da su penzioneri samo za svoje potrebe u krajnjoj potrošnji trošili minimalnu penziju, tada se da zaključiti da penzioneri značajno učestvuju u plaćanju indirektnih poreza koji na godišnjem nivou iznosi preko 450 miliona KM (453.900x573,53x14,5299%x12m), pa se i logično postavlja pitanje zašto se penzionerima dio ovog novca ne vraća kroz povećanje penzija, odnosno ne usmjeri u isplatu penzija ako bi došlo do smanjenja doprinosa.", naveo je Isović.

"Najave o subvencijama za 140.000 radnika bez smanjenja doprinosa su s jedne strane put ka neracionalnom administriranju, korupciji, stranačkom i političkom subvencioniranju, socijalnoj, a ne tržišnoj privredi što će sve imati negativne posljedice na zaposlenost, rast cijena i društvenog bruto proizvoda. S duge strane ako se za subvencije planira 100 miliona onda se može zaključiti da bi subvencija po radniku iznosila 714,29 KM (100 mil/140 hiljada). Obzirom da je dogovor da se subvencionira do 304 KM onda je to subvencija za cca 2,5 mjeseca. Međutim u račun treba uključiti i dogovor o 450,00 KM na koji će poslodavac biti oslobođen plaćanja doprinosa. Naime na povećanje neto plaće za 450,00 KM porezi i doprinosi koji se obračunavaju na plaću iznose 355,00 KM. Kako preživjeti do nove godine kad će stupiti na snagu dogovoreni fiskalni zakoni poslodavci će morati ispostaviti račun sami, a ko će glasati za budžet po kojem će neko podijeliti 100 miliona bez jasnih kriterija prosudite sami... ", pojasnio je.

Kako bi se izbjegle špekulacije i sumnjive kalkulacije, Isović kaže da je nužno javno objaviti koliko je od 552.148 radnika koji su bili zaposleni u mjesecu novembru 2024. godine i za koje je trebalo podnijeti MIP-ove do 15.01.2025. primalo plaću u sljedećim rasponima i to:

Foto:Akta.ba/Canva prema podacima Š.Isović

"Javnom objavom ovih podataka za 552.148 radnika jasno i približno se mogu kvantificirati posljedice Odluke o minimalnoj plaći, postignutom dogovoru, a i osnove za izdavanje računa s pokrićem, čime će se otkloniti i neke dileme i špekulacije…", zaključio je.

Podsjećamo, na dan održavanja ESV sjednice, održani su i protesti privrednika koji su poručili da će u svojim zahtjevima biti istrajni, o čemu smo takođe pisali.