Skandalozni usmeni nalog: Kako je UIO dobila 31 milion KM za izgradnju zgrade?

Komisija za borbu protiv korupcije Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (PSBiH) održaa je danas javno saslušanje predstavnika Ureda za reviziju institucija BiH, u vezi s planiranjem, odobravanjem i realizacijom višegodišnjeg projekta nabavke i izgradnje objekta za Regionalni centar Banja Luka i za Glavni Ured uprave za indirektno oporezivanje BiH u Banjoj Luci, piše N1.

Saslušanje direktora UIO Zorana Tegeltije bit će održano sutra, dok će još nekoliko osoba biti saslušano u narednom periodu, kako bi utvrdili sve činjenice javne nabavke koja traje još od 2013. kada je prvi put Vijeće ministara BiH donijelo odluku da se ide u kupovinu objekta. Iznos od 37 miliona došao je do više od sto miliona za kupovinu zgrade. Direktor Ureda za reviziju Hrvoje Tvrtković kaže konkretnu nabavku prati dugi niz godina. Svjesni ste, da projekat kada je započeo, jos nije završen, dodaje Tvrtković.

Tenderska dokumentacija

Predsjedavajući Komisije za borbu protiv korupcije PD PSBiH, Branislav Borenović je podsjetio na brojne javne pozive i oglase za kupovinu zgrade, ali kako se niko nije javljao, svi su poništeni. Svaki put je bio isti sadržaj oglasa i tenderske dokumentacije. 2020. godine se ponovo rapisuje poziv i tada je jedna ponuda, viša od 98 miliona KM za 13 hiljada metara kvadratnih kancelarijskog prostora i parking mjesta. U budžetu se donosi odluka na čudan nacin da se obezbijedi preko 30 miliona KM, a iznos objekta raste na 69 miliona KM. 2024. godine nabavka se zaokružuje na iznos 103,4 miliona KM. Borenović je pitao ko je u tenderu uopšte tražio gotov objekat a ne samo zemljište?

Tvrtković je rekao da ne raspolaže informacijom koja se firma prijavila, izbjegavajući spominjanje konkretnih podataka i naziva firmi. A na pitanje ko je pripremao tendersku dokumentaciju odgovara da je to bila UIO.

Borenović smatra kako nije urađena kvalitetna priprema prvobitne tenderske dokumentacije. Podsjetio je kako je Ured iz godine u godinu ukazivao da nema konkretnih rezultata na realizaciji objekta za UIO. U 2018. glavni kriterij je bila ekonomski najpovoljnija ponuda. I ova procedura je na kraju poništena. Direktor Ureda je kazao da nema podatke ni ko se te godine prijavio na tender. Navođenje firmi može prouzrokovati pravne reperkusije.

Borenović smatra kako, na koncu, naziv ponuđača nije bitan nego sam sadržaj ponude. Ističe da je do sada najvažnija prepreka koju je Ured dao tada u reviziji, s obzirom na to da su sredstva odobrena, preporučivši da UIO pokrene aktivnosti na izmjeni odluke iz 2015. umjesto nabavke objekta da stoji izgradnja objekta. Da li je UIO razmatrala preporuku, ako ne ide odluka da se nabavlja objekat, da se onda bare gradi?, pitao je Borenović.

Direktor Ureda za reviziju je rekao da preporuka nije realizirana, ali ne zna da li se u UIO o ovome razgovaralo, no zvaničnog akta nema, i nije došlo do promjene u pristupu.

Blokade

Borenović konstatuje da preporuke nisu uvažene. Ista praksa se prenijela i na 2019. Ured je ponovio preporuke da se otklone uzroci blokade u realizaciji projekta, no direktor kaže kako ni tada nije bilo rekacije UIO. U decembru 2020. raspisuje se javni poziv za kupovinu objekta, tada dolazi samo jedna ponuda 98 miliona s PDV-om. Ured je naveo da je cijena znatno iznad odobrenih sredstava, iznad 37 miliona KM, tada javni poziv nije doveden do kraja jer nije bilo dovoljno sredstava. Upitao je članove Ureda za reviziju da li znaju da je Vijeću ministara upućen zahtjev za dodatna sredstva. Pitao je i da li im je dostupno mišljenje ekspertnog tima?

Direktor je na to odgovorio da misli da je to navedeno u dokumentaciji. Da li je 2021. traženo mišljenje za ponudu od 98 miliona KM? Iz Ureda za reviziju kažu da nije, ali UIO od njih ne mora to tražiti, i potrebno im je samo mišljenje Ureda za zakonodavstvo.

U 2023. sredstva se povećavaju za još 31 miliona KM. Iz Ureda za reviziju je ukazano da je taj iznos u budžetu odobren iako je UIO tražila manje sredstava. Iz Ureda kažu i da je to neuobičajeno. Potrebno je da budžetski korisnik obrazloži zahtjev, ali UIO nije to tražila, a odobrena su joj značajna sredstva. Bez iskazane potrebe se odobrilo, Borenovic ističe da je tada UIO tražila pet miliona KM, a dobila preko 30. Razlozi nisu navedeni, kao ni obrazloženje. Po usmenom nalogu je povećanje izvršeno, a na Borenovićevo pitanj kako je to moguće i ko je izdao usmeni nalog, iz Ureda kažu: “Mi to nismo istraživali. Mi smo samo pokazali da je odobrenje nastalo bez obrazloženja i dokumenata, na naše insistiranje za dokumentacijom, rekli su nam da je to usmeni nalog. Nama takve istražne radnje nisu prioritet u radu”.

Borenović konstatuje da to nije u skladu sa Zakonom o finansiranju institucija BiH. Vijeće ministara je na osnovu zahtjeva iz UIO odobrilo iznos za zgradu preko 80 posto od prvobitnog iznosa, iako je moguće povećati više od deset posto za određeni kapitalni projekat u odnosu na prvobitnu procjenu, što je za osam puta više.

Iz Ureda za reviziju kažu da je Vijeće odobrilo sredstva suprotno naputku o odobravanju projekata i došlo je očigledno do odstupanja.

Moguće je da se iznos poveća zbog uslova poput pandemije i sl. ali naša obaveza je da ukažemo na odstupanje od pravila koje je Vijeće ministara donijelo a nije ih poštovalo. Kršenje procedura i zakona, tako se to može objasniti, rekao je Borenovic. Pitao je i da li je Ured obavijestio Tužilaštvo BiH?

Direktor Ureda za reviziju odgovara kako nije uputio dokumentaciju, ali su svi dokumenti javni.