Izvoznici za sada samo individualnim ispunjavanjem kriterija ka EU mogu "izbjeći" CBAM

Nakon što je zbog Odluke Vlade RS opstruiran ulazak BiH u ETS sistem, čime će svi izvoznici u BiH plaćati CBAM taksu u EU budžet komentar smo zatražili i od predsjednika Vanjskotrgovinske komore BiH, Vjekoslava Vukovića.

UGROŽENA KONKURENTNOST

Podsjećamo, Vlada RS-a nije prihvatila ponuđenu Mapu puta za uspostavu Sistema MRV i EU ETS modela u Bosni Hercegovini što izvoznike stavlja u nepovoljan položaj i oduzima im konkurentnost o čemu je Akta već pisala.

Podsjetimo, na juče održanoj prezentaciji Vuković je izrazio zabrinutost zbog CBAM-a i govorio o instrumentima konktrentnosti BiH ali je isto tako podcrtao da uprkos padu izvoza, nema mjesta panici.

"Svjesni činjenica i plana rasta, šta jeste i šta nije ispunjeno, nas najviše plaši kako zadržati naše instrumente konktrentnosti nakon ulaska na cjelokupno, otvoreno tržište EU. Trenutno strahujemo od CBAM-a, to je sigurno", rekao je.

CBAM JE IZVIJESTAN

Na pitanje da li postoji nada da se izbjegne "dolazak" CBAM-a i plaćanja dodatnog poreza na izvoz, bio je jasan.

"To će se desiti.", rekao je Vuković za Akta.ba.

"Ta direktiva EU je zapravo na snazi i BiH je uspjela pomjeriti sa 2024. na 2026. godinu. Onoliko koliko smo mi informirani nema više pomjeranja. Mi ćemo po toj direktivi porez morati plaćati ali će se on plaćati ili u EU ili u BiH.", dodao je.

Podsjetimo, BiH je tražila dodatno odlaganje primjene takse CBAM još u decembru.

Obzirom da se Mapa puta za uspostavu Sistema MRV i EU ETS modela u Bosni Hercegovini mora usvojiti na državnom nivou, jasno je već sada da su izvoznici prepušteni "sami sebi" i da je CBAM nešto što "dolazi" i što se u ovom trenutku ne može izbjeći.

Komentirajući kakvu ulogu će u tamponiranju negativnih posljedica ili eventualnom stopiranju toga odigrati VTK BiH kao "dijaloška spona" svih uključenih strana, Vuković za Akta.ba kaže da je VTK dosegla "plafon" svojih mogućnosti.

"Činjenica je da je VTK BiH u zadnje četiri godine održala desetke međunarodnih konferencija o podizanju svijesti, sedam industrijskih bazena smo obišli u BiH, sarađivali smo sa entitetkim komorama, doveli predavače iz karbonskog računovodstva da ljude naučimo kako da rade, kako da popunjavaju izvještaje, nudimo im I određen broj kompanija u BiH koje mogu izraditi karbonki otisak, i na kraju imamo ovu "Bijelu salu" (aka PSBiH) u kojoj neko drugi treba donijeti te odluke. Mi smo došli do plafona mogućnosti što mi kao Komora možemo uraditi. i sada smo se sklonili od toga da budemo "platforma" tog "političkog" djelovanja i okrenuli smo se isključivo kompanijama, pripremamo njih da one budu što svjesnije i što spremnije", istakao je.

KOMPANIJE SPREMNIJE OD DRŽAVE

Navodi da je jasno da ulazak u CBAM sistem mogu samo države, ne mogu kompanije, ma koliko one bile spremne na to.

"Kompanije u BiH su vjerujte mnogo spremnije za taj ulazak od same države. Rade svoja izvještavanja uredno, koriste strane auditore, strane verifikatore koje "debelo" plaćaju a pojedini čak deponiraju sredstva za "ne daj Bože" prema svojim izračunima da imaju da plaćaju taj porez.", kaže Vuković.

Tek onog trenutka, kaže, kada država uđe u CBAM sistem taj porez ostaje u BiH i tek onda iz tog fonda može da finansira obnovljive izvore enegrije, da subvencionira tu vrstu proizvodnje te da smanji “spornu” razinu poreza koje trebaju da plaćaju kompanije.

"Kvote su tom direktivom jasno definirane. Za šarafe je to npr. 2 što se dalje množi sa 70 eura po toni karbona koji se proizvodi emisijma. Težnja je da umjesto kvote 2 ona bude 0 i da karbonski otisak bude što bliži nuli.", pojašnjava.

Prije toga je, navodi, potrebno poduzeti niz mjera da se smanji zagađenje.

"Nama su dakle potrebne planske aktivnosti, analiza tih kompanija, šta su one zapravno uradile da smanje svoj karbonski otisak, da je što "zeleniji" kako bi njegova multiplikacija sa cijenom po toni karbona bila manja.", kaže.

Nadalje navodi da će se zapravo sve svesti na to kako će i koliko kompanije pojedinačno ispunjavati EU uslove i kako će se same pozicionirati na EU tržištu kao vid zaobilaženja činjenice da BiH još nije u CBAM sistemu.

"Primjera radi ako je vaš izvještaj jako dobar i karbonski otisak jako dobar, strana kompanija u koju izvozite ipak ce izabrati vas. Međutim ako se to ne desi naša konkurentnost definitivno pada, jer koji je razlog da kupim čelik iz BiH od onog iz Danske - nikakav. Ali ako kao privatna firma s kojom sam nekada imao neki ugovor pokažete da pratite ETS, iako to vaša država nije uradila, ja ću nastaviti dalje raditi s vama. Dakle, postoji niz instrumenata koje mi koristimo, neki su vidljivi, neki nevidljivi, ali nama je jako drago da su kompanije u BiH to prepoznale. One su na dnevnoj bazi u vezi sa VTK sa pitanjima, dobijaju odgovore, sarađujemo i sa entitetskim komorama, znam koliko rade na tom polju i cijenjeći našu zajedničku saradnju sve se to praktično i dešava", kaže.

GUBITAK POREZA ZBOG GUBITKA KONKURENTNOSTI

Ističe da je najveća bojazan da li ćemo izgubiti 300 miliona eura izvoza, tačnije poreza, a izgubit ćemo ga ne zato što nećemo izvesti nego nećemo biti konkurentni.

Najveći problem je trenutno, navodi, u elektroenergetskom sektoru jer je dvije trećine električne energije u BiH proizvedeno na bazi uglja.

"Na tome treba definitvno poraditi a to možemo kroz berzu električne energije na primjer, ali sve su to zakonodavna rješenja. Mi smo uputili naše prijedloge, ne komorske nego prijedloge poslovne zajednice obrazložene od strane Komore, uradili smo anketu na bazi 75 prvih koji će biti pogođeni i vjerovali ili ne veliki broj njih nije ni znao šta je to pa smo ih uputili, pa se desilo da nisu znali ispuniti upitnik pa smo ih uputili i td. Radi se već intenzivno i dugo na tome, mi se nadamo da ovu energiju i polet nećemo izgubiti. Ja sa emocijom pričam o tome jer vidimo šta će se desiti i ne poduzima se ništa. Mi evo evo poduzimamo. Jer ako ne možemo uvjetiti nekoga u "Bijeloj sali" idemo da uvjeravamo kompanije da one budu najbolje moguće", zaključio je.