Ključni stubovi ruralnih zajednica: Ovo su žene koje ruše stereotipe u poljoprivredi

U svijetu gdje rodni stereotipi i dalje oblikuju očekivanja, žene u poljoprivredi sve više preuzimaju uloge koje mijenjaju tradicionalnu sliku ovog sektora. Nekada percipirane isključivo kao pomoćnice, danas su one pokretačice inovacija, liderke u održivom razvoju i ključni stubovi ruralnih zajednica.

Njihov doprinos nije samo ekonomski značajan, već i simbol otpora zastarjelim normama, potičući dijalog o ravnopravnosti i mogućnostima. Kako se društvo mijenja, sve je očiglednije da uspjeh u poljoprivredi ovisi o sinergiji svih, bez obzira na spol, te o prepoznavanju vrijednosti koju svaka pojedinačnost donosi.

U tom kontekstu, poslovni portal Akta.ba sproveo je istraživanje o vođenju rodne statistike u sektoru poljoprivrede, a Federalno ministarstvo poljoprivrede poslalo je spisak sa podacima o učešću na javnom pozivu "Investicije u poljoprivredna gazdinstva na izrazito siromašnim područjima sa nerazvijenom poljoprivrednom proizvodnjom". Ovaj spisak pruža detaljan uvid u broj zahtjeva i odobrenih sredstava po spolovima.

Iako je broj zahtjeva ženskih nositelja gazdinstava znatno manji u odnosu na one muške, ove žene dokaz su da kvaliteta rada i posvećenost ne poznaju rodne granice. One se svakodnevno bore, ulažu u inovacije i neumorno rade na unapređenju poljoprivredne proizvodnje. Njihov doprinos, iako kvantitativno manji, odražava visok nivo profesionalnosti i upornosti te postavlja temelje za ravnopravniji i progresivniji razvoj sektora.

Snaga i odlučnost žene u poljoprivredi

Jedna od takvih žena u poljoprivredi je Asmira Mahmutović iz Velike Gate kod Bihaća. Zahvaljujući mjeri Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, Asmira je dobila sredstva koja je iskoristila za nabavku rasplodne stoke i poljoprivredne mehanizacije.

U razgovoru s nama, podijelila je svoje iskustvo i izazove na putu ka uspostavljanju uspješnog poljoprivrednog biznisa.

"Moj put do pokretanja poljoprivrednog biznisa nije bio težak. Prije otvaranja gazdinstva sam već imala svoju kravu koju sam muzla i prodavala mliječne proizvode, tako da mi to nije predstavljalo problem, naravno meni kao ženi, supruzi i majci troje djece je to bio veliki izazov jer pored svih kućanskih poslova i obaveze oko djece, njihovog školovanja ja sam imala i obavezu oko poljoprivrede, mužnje krave i proizvodnje mliječnih proizvoda", rekla je Asmira.

Istakla je da pokretanje poljoprivrednog biznisa nije nimalo težak proces za žene koje imaju svoj cilj, a da je u svemu tome najbitnija dobra organizacija.

Na pitanje da li osjeća pritisak da se dokazuje muškarcima, odgovorila je:

"Ne, nemam pritisak, niti potrebu da se dokazujem muškarcima. Šta to jedan muškarac može, a žena ne?", rekla je.

U pogledu programa podrške, Mahmutović nije primijetila nikakve razlike, smatrajući da su programi jednaki za sve. Istovremeno, podsjetila je na važnost organizacije u svakodnevnom radu.

"Bitna je organizacija – kad ste organizovani, stignete sve. Naravno, dese se dani kad mi nešto poremeti planove i obaveze, pa se ne mogu uklopiti u sve; tada uskoče moj suprug i naši sinovi, ne bitno da li se radi o kućanskim poslovima ili poljoprivrednim", kazala je.

Kada se osvrnula na reakcije okoline, Mahmutović je priznala da su stavovi podijeljeni.

"Dok su jedni vjerovali da ću uspjeti, drugi su već bili skeptični, govoreći: šta će ti to, nek djeca završe školu i idu vani radit. Na takve stvari se uvijek ogluhnem i odgovorim – ima i ovdje kruha", rekla je.

Nadalje, istakla je da sve ovisi od pojedinačnih sklonosti i volje.

"Žena koja voli takav posao, ona će se boriti za to, postaviti sebi cilj i ići ka njemu, dok će se ona koja ne voli raditi u staji ili u poljoprivredi zaposliti i raditi drugi posao. Danas je jako malo mladih poljoprivrednih žena i smatram da svaka žena koja želi krenuti poljoprivrednim putem treba taj posao raditi s ljubavlju. Ako to radi, eto što stari narod kaže – "reda radi" ili "eno, ona je mogu i ja" – a tu tek nema poslovnog uspona", mišljenja je.

Na kraju, Mahmutović je izrazila stav da lokalne institucije slabo prepoznaju izazove s kojima se žene suočavaju u ovom sektoru, te da bi, kao žena, trebale imati veća prava i veću podršku u svakom smislu.

Stereotipi i prepreke za žene u poljoprivredi

Gordana Pejazić, predstavnica jedne od poljoprivrednih zadruga, ističe kako je organizacija gazdinstva u formi zadruge omogućila zajednički rad i pojednostavila poslovanje. Njihov fokus je na stočarstvu, osobito na uzgoju krava u sustavu krava-tele, a trenutno imaju u uzgoju junice pasmine limuzin.

"Ovakav način rada omogućuje nam bolju raspodjelu poslova i učinkovitiju proizvodnju, a suradnja unutar zadruge doprinosi stabilnosti i održivosti našeg poslovanja", pojasnila je.

Gordana naglašava da je bavljenje stočarstvom za nju prirodan izbor, s obzirom da potječe iz obitelji koja se već bavi ovom djelatnošću.

"Ipak, pokretanje ozbiljnog poljoprivrednog biznisa u sektoru koji se tradicionalno percipira kao muški izazov predstavlja dodatnu prepreku. Upravo zajednički rad u zadruzi, uz međusobnu podršku i dijeljenje obaveza, olakšao mi je suočavanje s tim izazovima", pojasnila je.

Prema njenim riječima, žene u poljoprivredi suočavaju se s većim preprekama zbog društvenih očekivanja i stereotipa. U zadružnom modelu, međutim, zajedničko donošenje odluka i kolektivna podrška pomažu u prevladavanju tih prepreka.

"Osjećam pritisak da se dokažem jer postoji predrasuda da žene nisu dovoljno snažne ili sposobne za rukovanje teškim poslovima u poljoprivredi. No, u našoj zadruzi svi radimo zajedno i podijeljeni poslovi olakšavaju svakome da doprinese na svoj način. istakla je.

Iako postoje programi podrške za žene u poljoprivredi, Gordana smatra da oni nisu uvijek dovoljno prilagođeni specifičnostima stočarske proizvodnje. Kao zadruga, vjeruje da bi bolje prepoznata podrška ženama koje rade u timskom okruženju dodatno unaprijedila njihove poslovne prilike.

U svakodnevnom radu, balansiranje profesionalnih i kućanskih obaveza predstavlja izazov, no rad u zadruzi značajno olakšava organizaciju. Saradnja s obitelji i prijateljima, koji preuzimaju dio kućanskih poslova, omogućava joj da se više fokusira na poslovni dio. Bez te zajedničke organizacije, usklađivanje svih obaveza bilo bi znatno teže.

Unatoč predrasudama koje impliciraju da žene nisu dovoljno snažne za fizički zahtjevan rad, poslovi se u zadruzi podjeljuju tako da svaki član može raditi prema svojim mogućnostima, čime se dokazuje da žene mogu biti jednako uspješne u ovom sektoru. Gordana vjeruje da će žene imati sve veći utjecaj u poljoprivredi.

"Žene će imati sve veći utjecaj u poljoprivredi, ali je ključno da se osnaže kroz edukaciju, financijske olakšice i prilike za poslovno umrežavanje. Zadružni model rada može dodatno pomoći ženama jer im omogućuje bolju organizaciju i sigurnost u poslovanju", mišljenja je.

Na kraju, Gordana ističe kako, iako lokalne vlasti prepoznaju važnost uloge žena u poljoprivredi, postoji prostor za dodatna poboljšanja.

"Posebno bi bilo korisno kada bi više programa bilo usmjereno na potporu zadrugama, jer takav način poslovanja omogućuje lakšu raspodjelu poslova i veću otpornost na izazove. Suradnja između vlasti i poljoprivrednih zadruga ključna je za održiv razvoj ovog sektora, a dodatne mjere podrške mogle bi još više osnažiti žene koje se bave poljoprivredom", zaključila je.

Biznis koji traje 10 godina

Indira Imsirović, vlasnica biznisa "Eko-Bašta", koji već deset godina uspješno posluje u sektoru poljoprivrede, ističe da je kao žena naišla na izuzetno pozitivan stav okoline, opštine, pa čak i viših nivoa vlasti.

Prema njenim riječima, "Kao žena u poljoprivredi nisam osjetila nižu vrijednost od muške populacije", dok ističe da njena firma raspolaže najvećom površinom pod plastenicima na kantonu.

Njena porodična podrška, koja uključuje muža i dvoje djece, predstavlja ključ uspjeha u svakodnevnom poslovanju.

Indira je naglasila da je timski rad presudan za dalji razvoj, te da neprestano teži proširenju obradive zemlje.

"Svakako idem prema cilju proširivanja obradive zemlje i nadam se da će saradnja, koja je odlična od strane Federalnog ministarstva, i dalje biti na visokom nivou", dodala je.

Ovi primjeri uspjeha žena u poljoprivredi jasno pokazuju da, uz pravu volju, organizaciju i podršku zajednice, rodni stereotipi mogu biti savladani, a izazovi pretvoreni u prilike. Njihove priče inspirišu ne samo žene, već i cijelu poljoprivrednu zajednicu da vjeruje u svoje sposobnosti i nastavi ulagati napore u stvaranje održive i ravnopravne budućnosti.

Erna Krnić