Nova Odluka Vlade Federacije BiH o povećanju minimalne plate počela je pokazivati posljedice na privredu, a posebno na male preduzetnike i obrtnike.
Prema podacima dostupnim portalu Akta.ba, broj zatvorenih obrta u prva dva mjeseca 2025. godine nadmašio je broj novoosnovanih, što ukazuje na ozbiljne izazove s kojima se suočavaju vlasnici malih biznisa.
Samo u Bihaću, od 1. januara do 5. marta 2025. godine, registrovano je 12 novih obrta, dok je istovremeno zatvoreno čak 27 obrta.
Ovakav negativan trend izaziva zabrinutost među preduzetnicima, ali i lokalnim vlastima koje su svjesne da se time smanjuju mogućnosti za zapošljavanje i ekonomski razvoj grada.
Gašenje obrta ne znači samo manje privredne aktivnosti, već i direktne posljedice po građane koji su koristili njihove usluge.
Mnogi od zatvorenih obrta pružali su ključne zanatske i trgovinske usluge, a sada se građani suočavaju sa smanjenom ponudom i mogućim povećanjem cijena kod preostalih privrednika.
Komunalna preduzeća u finansijskim problemima
O posljedicama ove odluke govorio je i gradonačelnik Bihaća, Elvedin Sedić, tokom sjednice održane u februaru.
On je naglasio da će odluka Vlade FBiH posebno pogoditi preduzeća i ustanove čiji je osnivač Grad. Dok su neka javna preduzeća i gradski organi uspjeli relativno lako prilagoditi svoje troškove, druga su se našla u ozbiljnim finansijskim problemima.
"Neki naši radnici u javnim preduzećima primali su plate u rasponu od 700 do 850 KM, a sada njihova povećanja predstavljaju ozbiljan budžetski izazov. Komrad, naše ključno komunalno preduzeće, sada se suočava s dodatnim izdacima od preko 80.000 KM mjesečno, što je više od milion maraka na godišnjem nivou. Postavlja se pitanje: odakle će taj novac doći?", rekao je gradonačelnik.
Posebno pogođeno povećanjem minimalne plate je bihaćko komunalno preduzeće Komrad d.o.o., koje već sada ima probleme s likvidnošću. Preduzeće nije budžetski finansirano, već se oslanja isključivo na prihode od usluga koje pruža građanima. Troškovi rada, goriva i ostalih operativnih resursa stalno rastu, zbog čega se ovo preduzeće našlo pred neizbježnim rješenjem – povećanjem cijena komunalnih usluga.
"Gradsko vijeće je osnivač javnih preduzeća i odgovorno je za njihovo nesmetano fukcionisanje i redovne isplate plata radnicima, dok se istovremeno mora brinuti o dobrobiti grada i građana. Vjerujem da su gradski vijećnici, uvažavajući faktore koji su doveli preduzeće u situaciju da mora podizati cijenu usluge, donijeli odluku u cilju nastavka redovnog prikupljanja i odvoza komunalnog otpada na području grada Bihaća", izjavio je Sedić.
Dodatno, upit o broju zatvorenih i otvorenih obrta na području Unsko-sanskog kantona poslali smo i Ministarstvu privrede USK, koje nam je potvrdilo da su u periodu od 31. decembra 2024. do 28. februara 2025. godine na području kantona registrovana 44 nova samostalna poduzetnika, dok ih je zatvoreno čak 100. Ove brojke potvrđuju zabrinjavajući trend smanjenja broja aktivnih obrta i rastuće izazove za male preduzetnike.
Situacija u Bihaću i ostatku FBiH zahtijeva hitne mjere. Poslovna klima u Federaciji BiH postaje sve izazovnija, a mali preduzetnici su prvi na udaru. Zatvaranje obrta i povećanje troškova poslovanja ugrožavaju lokalnu ekonomiju i otvaraju pitanja dugoročne održivosti privrede.
E.K.
