Hadžić: Dok veliki ratuju carinama, BiH gleda izvozne grafikone kako tonu

Donald Trump najavio uvođenje novih carina, a ekonomski analitičar Faruk Hadžić upozorava da Bosnu i Hercegovinu čekaju ozbiljne posljedice — iako carine direktno ne pogađaju bh. izvoz.

Najava bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa o uvođenju novih carina na sve uvozne proizvode uznemirila je globalnu ekonomsku scenu, a reakcije ne izostaju ni iz Bosne i Hercegovine. Ekonomista Faruk Hadžić ističe da ove mjere označavaju povratak u eru protekcionizma, čije će posljedice, iako indirektne, osjetiti i bh. privreda.

U objavi na LinkedInu, Hadžić piše da je Trumpov “Liberation Day”, kako je nazvan dan uvođenja carina, zapravo trenutak kada se globalna trgovina vraća pola stoljeća unazad. Prema njegovim riječima, carina za BiH je određena na 35%, iako zemlja nema veliku robnu razmjenu sa SAD-om. U 2024. godini BiH je izvezla robe u vrijednosti od oko 233 miliona KM, dok je uvezla 633 miliona KM iz SAD-a – što čini svega 1,45% ukupnog izvoza BiH.

"Iako BiH nema značajnu direktnu robnu razmjenu sa SAD-om, efekti ovih mjera ne dolaze kroz direktan udarac, već kao seizmički val kroz evropsko tlo," upozorava Hadžić.

NEVOLJE DOLAZE IZ EVROPE

Evropska unija, kao najveći trgovinski partner BiH, također je pogođena – američka carina za EU proizvode iznosi 20%. Posljedice će, smatra Hadžić, doći lančano: poskupljenje sirovina, prekid lanaca nabavke, pad narudžbi i novi inflatorni pritisci.

Posebno su ugrožene domaće kompanije koje su uključene u evropske proizvodne lance – metalna industrija, drvna obrada, te sektor komponenti i poluproizvoda. Ako evropski kupci izgube američko tržište, to će se direktno odraziti i na bh. izvoznike.

"Trumpova 'oslobađajuća' retorika možda zvuči efektno za unutrašnje birače, ali ekonomski gledano – svijet ide ka deglobalizaciji s elementima otvorenog ekonomskog nacionalizma," navodi Hadžić.

BiH, smatra on, ostaje ranjiva jer je zavisna od vanjskih tržišta, slabo diversifikovana i bez adekvatnih zaštitnih mehanizama.

"Danas više nije pitanje hoće li svijet ući u novu epizodu trgovinskih ratova – već koliko duboko ćemo svi zajedno tonuti dok se veliki tuku. I da, možda zvuči grubo, ali ovo je tek početak 'oslobođenja', ali od stabilnosti, predvidivosti i rasta. A nama ostaje da gledamo grafikone izvoza koji idu prema dolje i nadamo se da u jesen nećemo brojati i otkaze", poručio je.

MEDIJSKE MANIPULACIJE BROJKAMA​

Dan kasnije, Hadžić se ponovo oglasio, kritikujući način na koji su domaći mediji prenijeli vijest – fokusirajući se na senzacionalističke naslove o visini carina, bez provjere činjenica.

"35% carina!', 'BiH naplaćuje SAD-u 70% carine!' – naslovi su se nizali. A da li je iko stao i zapitao se: čekaj, da mi zaista imamo takve carine prema SAD-u?" pita Hadžić.

Prema njegovom istraživanju Carinske tarife BiH za 2025. godinu, najviša standardna carinska stopa prema američkim proizvodima je 10%, uz rijetke izuzetke kod prehrambenih i tekstilnih proizvoda, gdje se naplaćuje dodatak po kilogramu ili litru. Ne postoji sistemska carina od 70%.

Hadžić objašnjava da su ljudi skloni da povjeruju velikim brojkama jer im one "zvuče tačno", a istinu rijetko ko provjerava.

"Ne tražimo istinu – tražimo da se osjećamo kao da znamo o čemu se radi," kaže, dodajući da u moru senzacionalizma, tihe činjenice ostanu zakopane “negdje u dokumentu koji niko nije pročitao”.

Na kraju, Hadžić postavlja suštinsko pitanje:

"Da li smo mi izgubili strpljenje da tragamo za činjenicama, jer nam je važnije da brzo zaključimo, nego da tačno shvatimo?"

Zaključuje da je najopasnija “carina” upravo ona koju plaćamo kad neko drugi misli umjesto nas.

S.B.