Kontrolorka leta ministrima: Sljedeći put kada sjednete u avion…

Bosna i Hercegovina suočava se s krizom koja prijeti destabilizirati ključni sektor zračnog prometa. Dug od 110 miliona KM, koji je nastao zbog neizmirenih obveza entiteta Republike Srpske prema slovenskoj firmi "Viaduct", mogao bi imati ozbiljne posljedice za državu. Ako se dug ne isplati, BiH bi mogla izgubiti kontrolu nad svojim zračnim prostorom, a opasnost od otkaza radnika BHANSA-e, Bosanskohercegovačke agencije za pružanje usluga u zračnoj plovidbi, dodatno pogoršava situaciju.

Predloženo rješenje Vijeća ministara BiH, koje podrazumijeva isplatu duga iz dobiti Centralne banke BiH, naišlo je na oštre kritike, jer bi takav korak mogao ozbiljno ugroziti stabilnost financijskog sektora države.

U međuvremenu, radnici BHANSA-e, koji već dugo žive u iščekivanju, izrazili su zabrinutost i strah od mogućih otkaza, a kontrolorka leta Sanja Domuz Sadiković uputila je snažnu poruku ministrima koji, kako tvrdi, dopuštaju da njihovi zaposlenici ostanu u agoniji zbog neodgovarajuće reakcije na ovu kriznu situaciju.

Poruku prenosimo u cjelosti:

"Jeste li znali da u prosjeku oblasni kontrolor letenja donese i do 40 odluka u jednom radnom satu? Kontrolori letenja u Bosni i Hercegovini imaju oko 15 minuta da donesu odluku za svaki avion koji ulazi u naš vazdušni prostor. Nekada je neophodno da za samo 15 minuta donesemo odluke za 10 ili više aviona u isto vrijeme, što znači da imamo 1.5 minutu za svaki pojedinačni avion, da obezbjedimo da svaki dobije najoptimalniju i najsigurniju rutu kojom će preletjeti preko našeg vazdušnog prostora. 1.5 minutu da odlučimo i izvršimo odluku da spriječimo sudar između dva ili više aviona… 1.5 minutu da spriječimo stradanje više stotina ljudi… 1.5 minutu da obezbjedimo sigurno slijetanje i polijetanje ne samo sa i prema našim aerodromima, nego i aerodromima u rasponu od Beča do Sofije… Avionima koji lete od Njujorka do Singapura… Od Štokholma do Nairobija… Sa druge strane, u našoj zemlji je sasvim normalna stvar da neki ministar i cijelo ministarstvo ne donesu odluku ni za 15 dana… I nikom’ ništa… Jednostavno ne urade svoj posao i za svoj (ne)rad ne snose apsolutno nikakve posljedice. Nikakve.

Ovih dana zamišljam kako je divno biti ministar… a tek zamjenik ili savjetnik… Radiš šta hoćeš, kad hoćeš, kako hoćeš… I ništa… Ne zanima te odgovornost prema životima i imovini ljudi koji te plaćaju da im pružaš usluge… Ne zanima te ni zakon, ni pravilnici, ni procedure, ni dokumenti, ni obaveze… Ništa te ne zanima… Jer kod nas je toliko rijetko da ministri ispune obećanja i rade svoj posao, da je postalo čudno i uopšte ne znamo kako da se ponašamo kada se takva stvar desi…

Pozivam ministre i njihove pomoćnike i zamjenike i savjetnike, da sljedeći put kada sa svojom djecom sjednu u avion da putuju na egzotična putovanja, koja sebi mogu priuštiti od svog (ne)rada, samo da pomisle kako bi bilo da tamo negdje u nekoj kontroli letenja sjedi neko baš poput njih… Neko koga nije briga… Kome je svejedno hoće li uraditi svoj posao ili neće… Koga nije briga za njegov život i živote njegove djece… Kakav je osjećaj? Je li ugodno? Je li prijatno? Ne brinite, pitanje je hipotetičko… Nismo mi kao vi… Ne samo zato što krivično odgovaramo za svaku svoju odluku, a ima ih na stotine dnevno, nego zato što nam je stalo… Stalo nam je do ljudi, do njihovih života, stalo nam je do njihovih porodica, stalo nam je do odgovornosti prema onima koji nas plaćaju da im pružimo bezbjednost… Stalo nam je, iako do nas ovih dana nikome nije stalo…", navela je Domuz-Sadiković.