Tenderi bez svjetala reflektora: Otkrivamo nove zakupce carinskih terminala širom BiH

Krajem 2024. godine, Uprava za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine (UIO BiH) raspisala je javni poziv koji će mjesecima kasnije izazvati lavinu pitanja — i jednu sumnju: kako je zenički carinski terminal završio u rukama zadruge iz Visokog, dok je domaći privredni gigant u stečaju ostao bez jedinog izvora prihoda?

Željezara Zenica d.o.o., nekadašnji stub industrijskog identiteta grada, godinama je, iako u stečaju, zarađivala zahvaljujući zemljištu na kojem se nalazio carinski terminal. Taj prihod je, prema izjavama iz kompanije, bio jedina aktivna finansijska linija koja je omogućavala da 35 radnika i dalje prima platu, a firmi daje nadu za eventualnu reorganizaciju.

No, novembra 2024. godine UIO BiH odlučuje da pokrene novu proceduru izbora zakupca, oslanjajući se na nalaze internog kontrolnog tima koji je, kako tvrde, tokom prve polovine godine proveo opsežnu analizu svih terminala u državi.

Zenica, prema tim nalazima, nije prošla najbolje - pravna neizvjesnost zbog stečajnog statusa Željezare, tehnički problemi poput nestanaka struje, te postojeća poreska dugovanja, presudili su da se preispita dosadašnji ugovor.

U trci za terminal – BIOS iz Visokog i žena gradonačelnika Zenice

Javni poziv je raspisan, Željezara se uprkos stečajnom statusu prijavila. Ipak, nova odluka UIO BiH od 2. aprila 2025. godine nosi promjene. Najpovoljnijim ponuđačem proglašena je Opšta zadruga "BIOS" p.o. iz Visokog.

BIOS, iako registriran u drugom gradu, terminal planira razvijati upravo na području Zenice i to na zemljištu u vlasništvu Mersije Kasumović — supruge gradonačelnika Zenice Fuada Kasumovića.

Odluka se oslanja, prema zvaničnom odgovoru UIO, na kriterije iz Poglavlja V javnog oglasa: opremljenost i stanje terminala, njegovu poziciju i "ostale pogodnosti". No, kako kažu iz Željezare, sve te pogodnosti blijede u odnosu na socio-ekonomsku štetu: bez tog prihoda, cijela reorganizacija firme pada u vodu.

"Uložili su prigovor, a postupak po njemu je još uvijek u toku", kažu iz UIO BIH za Akta.ba.

Šira slika: Terminali širom BiH pod lupom

Slučaj Zenice nije izoliran. Početkom 2025. godine, Uprava za indirektno oporezivanje BiH je raspisala čitav niz javnih poziva za zakup carinskih terminala širom zemlje. Gotovo neprimjetno za širu javnost, ti pozivi su pokrenuli procese u kojima se u tišini odlučuje o desetinama miliona maraka vrijednim lokacijama, ali i o sudbinama lokalnih preduzeća i radnih mjesta.

Redakcija Akta.ba zatražila je potpune informacije o statusima tih postupaka — kako bi rasvijetlila da li je Zenica presedan ili obrazac. Odgovori koje smo dobili potvrđuju da se slična dinamika odvijala se i u Brodu, Kiseljaku, Sokocu, Trebinju i Sarajevu. Negdje su postupci brzo i tiho zaključeni, negdje još uvijek traju, a u pojedinim slučajevima, kao u Trebinju, nije pristigla nijedna ponuda, što samo dodatno otvara pitanje koliko je transparentnost procesa zaista osigurana.

Akta.ba je zatražila informacije o statusu svih tih postupaka — evo što smo saznali:

• Brod: Postupak je okončan 11. aprila. Novi zakupac je "MAX GRADNJA" d.o.o. Banja Luka. Firma je u vlasništvu Dragana Gajanina koja već godinama posluje bez prihoda, zarade i radnika.

• Kiseljak: Odluka donesena istog dana, 11. aprila. Terminal preuzima firma "ZRAK-OPTOMEHANIKA" d.o.o. Kiseljak.

• Sokolac: Postupak još uvijek traje. Nije donesena konačna odluka.

• Trebinje: Oglas je poništen – nije pristigla nijedna ponuda u zadanom roku.

Podsjetimo, za ova četiri carinska terminala prethodilo je raskidanje ugovora u novembru prošle godine zbog loših uslova rada.

A šta se dešava u Sarajevu? Odluka pala, ali niko ne zna

Još tokom 2023. godine, UIO BiH je objavila javni oglas za terminal u Sarajevu. No, mjesecima kasnije, u medijima i javnim evidencijama — tišina. Nema objava, nema informacija.

Na naš upit, iz UIO potvrđuju da je postupak završen, odluka je donesena 22. januara 2025. godine. Novi držalac terminala je i dalje "CENTRALNI TERMINAL" d.o.o. Sarajevo sa sjedištem u ulici Braće Baljić 1c, u vlasništvu firme Butmir d.o.o. Ali, ni ta odluka nije objavljena na zvaničnoj web stranici institucije. UIO je dostavila dokument nakon upita Akta.ba portala.

Ko odlučuje o poslovnim sudbinama firmi u stečaju? Koliko su "pogodnosti" stvarno presudne kad se radi o terminalima koji predstavljaju zadnju ekonomsku slamku za radnike? I zašto se ključne odluke skrivaju od javnosti — dok se istovremeno pojavljuju nove firme, na privatnim parcelama.

Željezara Zenica još čeka ishod žalbe. Terminal već ima novog zakupca. I dok radnici čekaju epilog, na sceni ostaje još jedno pitanje koje se sve češće čuje u poslovnim krugovima - ko uistinu upravlja terminalima u BiH?

S.B.