Nema mjesta optimizmu: U KS prošle godine ugašeno 113, a ove 56 firmi

Strana ulaganja, kao i pokretanje javnih radova, koja bi značila i nova radna mjesta su nedovoljna i gotovo zanemarljiva. Ovo će se, uz nestabilnu političku situaciju, odraziti na stepen zapošljavanja i mogućnosti osnivanja novih firmi, kazala je danas novinarima direktorica Centra za razvoj poduzetništva Privredne komore Kantona Sarajevo (PKKS) Mubera Kadrić analizirajući aktuelnu privrednu situaciju u Kantonu.

S rezultatima poslovanja u KS-u u prvih pet mjeseci ove godine, posebno kada je u pitanju pad industrijske proizvodnje od 7,9 posto u KS-u u odnosu na isti period 2011. godine, što nalaže iznalaženje urgentnih mjera, Kadrić ističe da nema mjesta optimizmu.

"Komora predlaže poboljšanje općih uvjeta poslovanja industrijskih preduzeća i donošenje konkretnih mjera, posebno u sferi finansijske podrške za firme koje su, zbog vremena u kojem posluju, zapale u teškoće najčešće nelikvidnosti zbog nemogućnosti naplate svojih potraživanja", kazala je Kadrić.

Potcrtala je da su privredi Kantona Sarajevo i BiH, potrebne nove investicije i krediti za realni sektor (Evropske i Svjetske banke), a ne ponovno zaduženje kod Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) da bi se servisirala javna potrošnja, uz neophodnu poreznu reformu.

Pored pada proizvodnje, zabrinjava i visoka stopa nezaposlenosti u KS-u od 34,6 posto, kaže Kadrić, dodajući da problem sa sve većim brojem nezaposlenih osoba ima tendenciju rasta, jer je sve više ugašenih preduzeća iz kojih će se regrutovati nove nezaposlene osobe. U 2011. u KS-u ugašeno je 113, a do kraja maja ove godine 56 pravnih subjekata.

Govoreći o vanjskotrgovinskoj razmjeni KS-a direktor Centra za evropske integracije i poslove s inostranstvom PKKS Esad Ibišević ističe da je vanjskotrgovinska razmjena KS-a u prvih pet mjeseci ostvarena u iznosu od 1,706 milijardi KM što je za 0,3 posto manje nego u istom periodu 2011. godine i predstavlja gotovo jednu trećinu ukupne vanjskotrgovinske razmjene Federacije BiH (28,04 posto), odnosno 18,61 posto vanjskotrgovinske razmjene BiH sa svijetom.

Ukupan izvoz manji je za 17,5 posto i iznosi 278 miliona KM, što predstavlja 13,32 posto izvoza FBiH, odnosno 8,89 posto izvoza ostvarenog u BiH, dok je ukupan uvoz u prvih pet mjeseci ove godine povećan za četiri posto i iznosi 1,4 milijardu KM što je više od trećine uvoza Federacije BiH (35,72 posto) i 23,65 posto uvoza BiH.

Za razliku od izvoznih rezultata, Kanton Sarajevo je na vodećoj poziciji po ostvarenoj vrijednosti uvoza u odnosu na druge kantone u Federaciji BiH.

Ibišević naglašava da najveću prepreku povećanju izvoznih aktivnosti kako prema zemljama EU tako i prema zemljama s kojima BiH ima zaključen CEFTA-2006. Sporazum, čine necarinske barijere, koje BiH ne pravi, ali je suočena s njima na tržištima prije svega susjednih država Srbije i Hrvatske.

Kako je kazao Ibišević za većinu barijera odgovorne su bh. vlasti i to Vijeće ministara i Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH koji kasne s uspostavom odgovarajućeg međunarodno prepoznatog sistema certificiranja bh. proizvoda koji bi omogućio trajno prevladavanje tih barijera.

Ibišević je govorio i o brojnim preprekama pred kojima će se izvoz iz BiH naći jer će Hrvatska uskoro postati članicom Evropske unije, naglašavajući da za sada BiH ima samo dva carinska prijelaza iz BiH prema Hrvatskoj, a takva situacija mogla bi smanjiti cjenovnu konkurentnost na stranim tržištima.

Posmatrajući ukupnu vanjskotrgovinsku razmjenu Bosne i Hercegovine, Federacije Bosne i Hercegovine i Kantona Sarajevo, može se uočiti da je izvoz bh. proizvoda prisutan na relativno malom broju tržišta (privreda KS-a izvozi u 55 zemalja svijeta, a istovremeno je uvozila iz 103 zemlje).