PKKS: Situacija u privredi ne pokazuje naznake izlaska iz krize

Predsjednik Privredne komore Kantona Sarajevo Kemal Grebo i novoimenovani ministar privrede KS Rusmir Sendić istakli su na današnjoj press-konferenciji u Komori svoje namjere da u narednom periodu unaprijede saradanju ove asocijacije i Ministarstva, s ciljem što bržeg izlaska iz krize i jačanja privrede Sarajevskog kantona.

"Insistirat ću i vjerujem da ću za to imati podršku Premijera i Vlade da u Ministarstvu privrede razvijemo i određene razvojne aspekte, i pored činjenice da bi ova godina trebala biti godina stabilizacije i štednje. Infrastruktura Komore će nam u tom pravcu biti od dragocjene pomoći", kazao je Sendić, čiji je ovo drugi radni dan u Ministarstvu.

Prema Grebinim riječima, ako se žele ostvariti određene promjene nabolje, te pokrenuti projekti u Kantonu Sarajevo potrebo je, prije svega, hitno sačiniti analizu stvarnog stanja, sa mjerama za prevazilaženje ispoljenih problema i negativnih trendova.

"Za sada, Kanton Sarajevo nema nikakvih smjernica u kojem pravcu dalje voditi razvoj privrede. Ozbiljni pomaci se ne mogu napraviti ukoliko se ne pokrene industrijski razvoj. On se mora stimulisiti od KS, Grada i općina, jer Sarajevo ne smije zaostajati za ostalim gradovima u BiH, a nema niti razloga da zaostaje za ostalim gradovima u regiji. Za početak mogu poslužiti studije koje je Komora uradila o industriji, zapošljavanju, poljoprivredi, turizmu i drugim oblastima, te analize o stanju privrede koje sveobuhvatno sagledavaju stanje privrede", naglašava Grebo.

Situacija u privredi Kantona Sarajevo ne pokazuje ozbiljnije naznake izlaska iz krize. Ipak većina privrednih oblasti, izuzimajući oblast industrije, zabilježila je u 11 mjeseci 2010. godine, pozitivna kretanja. Zabilježene su pozitivne stope rasta u šumarstvu, trgovini, u prijevozu putnika (gradsko-prigradskom), ugostiteljstvu, u turizmu, u vanjskoj trgovini, itd.

Ako se sudi po kretanju industrijske proizvodnje u Kantonu, koja predstavlja osnovni, ako ne i glavni indikator privrednog razvoja, u Kantonu Sarajevo kriza je i dalje prisutna.

Prema statističkim podacima, industrija je za 11 mjeseci 2010. godine bilježila pad u odnosu na uporedne periode 2009. godine, u procentu od 8,3% (april) do 0,8% (maj), da bi prema zadnjim podacima (period 1-11.2010/1.11.2009.) ostvarila pad od 1,5 %.

Najviši rast ostvaruju proizvodnja namještaja i ostalih proizvoda prerađivačke industrije, proizvodnja odjevnih predmeta, reciklaža i dr, dok su najviši pad bilježe proizvodnja mašina i uređaja, proizvodnja medicinskih, preciznih i optičkih instrumenata, te proizvodnja ostalih proizvoda od nemetalnih minerala.

Prema riječim direktorice Centra za razvoj poduzetništva Mubere Kadrić, bez obzira na prisutnu krizu, značajno je istaći da u posmatranom periodu nije bilo velikih oscilacija kod povećanja broja nezaposlenih u Kantonu. Tako je broj nezaposlenih bio viši u odnosu na periode u 2009. godini, u rasponu od 3-5%, što može značiti da nije došlo do drastičnijeg otpuštanja radnika.

Inflatorna kretanja u Federaciji (za KS se ne prate), do novembra 2010. godine nisu imala neke značajnije oscilacije tako da su potrošačke cijene bile više u rasponu od 1,4 do 1,6%.

Necarinske barijere najveća prepreka

Kratak osvrt na ekonomske odnose KS sa inozemstvom dao je Esad Ibišević, direktor Centra za evropske integracije i poslove sa inozemstvom. Prema njegovim riječima ukupna spoljnotrgovinska razmjena Kantona Sarajevo za period januar-novembar 2010. godine ostvarena je u iznosu od 3.483 miliona KM što je za 2,0% više nego u istom periodu 2009. godine. Ukupan izvoz je veći za 9,29% i iznosi 670 miliona KM, dok je ukupan uvoz za jedanest mjeseci ove godine povećan za 0,5% i iznosi 2.813 miliona KM. Za razliku od izvoznih rezultata, Kanton Sarajevo je na vodećoj poziciji po ostvarenoj vrijednosti uvoza u odnosu na druge kantone. Ostvareni deficit iznosi 2.143 miliona KM što predstavlja smanjenje za čak 2,0% u odnosu na isti period prošle godine.

"I dalje najveću prepreku povećanju izvoznih aktivnosti kako prema zemljama EU isto tako prema zemljama sa kojima BiH ima zaključen CEFTA-2006 Sporazum, odnose se na necarinske barijere. Privrednici tvrde, da su za većinu barijera odgovorne domaće nadležne vlasti, a prije svega Vijeće ministara i Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, koji kasne sa uspostavom odgovarajućeg međunarodno prepoznatog sistema certificiranja bh. proizvoda, a koji bi omogućio trajno prevladavanje tih barijera" kazao je Ibišević.