Tematska sjednica: Zašto je tržište kapitala u FBiH na ivici kolapsa?

Zahvaljujući inicijativi zastupnika HRS-a Slavena Raguža, u organizaciji Odbora za ekonomsku i finansijsku politiku Predstavničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, održana je tematska sjednica pod nazivom "Izazovi i potencijali tržišta vrijednosnih papira u FBiH".

Zastupnik Slaven Raguž otvorio je sjednicu ističući da se već godinama izbjegava rasprava o izmjenama i dopunama zakonskih propisa koji regulišu tržište kapitala. Prema njegovim riječima, Vlada Federacije BiH snosi najveću odgovornost jer se više od deset godina nije mijenjao nijedan zakon iz ove oblasti.

"Od 2008. se ne mijenjaju zakoni koji tretiraju tržište vrijednosnih papira. Kad ukucate na Googleu, vidjet ćete koliko puta se dogodilo da je na Sarajevskoj berzi promet dionica bio nula. Ako to nekome ne pali alarme, ne znam šta bi drugo trebalo. Naše tržište je bankocentrično. Cjelokupna trgovina vrijednosnim papirima svedena je na prodaju obveznica s ciljem pokrivanja budžetskih rupa. Komercijalna trgovina, gdje bi se poslovne ideje finansirale kroz vlasničke udjele, potpuno je zamrla", izjavio je Raguž.

On je posebno naglasio pravnu nesigurnost i nemogućnost ulagatelja da pravovremeno zaštite svoja prava, jer su žalbe na odluke Komisije za vrijednosne papire moguće isključivo putem dugotrajnih sudskih postupaka.

"Na odluke Komisije za vrijednosne papire se ne možete žaliti. Morate ići na sud i čekati tri do pet godina. Desi se da regulator djeluje na jedan način, a u istim okolnostima djeluje na drugi način kad su neki drugi subjekti u pitanju. Moramo naći odgovore na ta pitanja. To će biti temelj reformi koje moramo potaknuti i da Vlada preuzme odgovornost za izmjenu seta zakona koji tretira tržište vrijednosnih papira", dodaje Raguž.

Upozorio je da Vlada krpi budžetske rupe trgovinom obveznica vrijednosnih papira, pogodujući komercijalnim bankama koje kroz trgovinu obveznicama rješavaju neke svoje porezne olakšice.

Cenić: Tržište kapitala na samom dnu svjetskih ljestvica

Ekonomska analitičarka prof. dr. Svetlana Cenić istakla je da se inicijativa za raspravu o tržištu kapitala pojavila upravo od strane domaćih poduzetnika, koji traže alternativne izvore finansiranja.

"Naše tržište je bankocentrično, berze praktično ne funkcionišu, a promet na tržištu kapitala je minimalan. Investitori ne dolaze jer ne znaju ko će im štititi prava, a upravni sporovi ne nude efikasnu zaštitu", upozorila je Cenić.

Prema njenim riječima, Bosna i Hercegovina se prema svim relevantnim svjetskim izvještajima nalazi među najlošije rangiranim zemljama po stanju tržišta kapitala.

"Svi pratimo svjetske berze, analiziramo njihove oscilacije, dok istovremeno potpuno ignorišemo domaće tržište koje ima simboličan obim – ispod 0,1 posto BDP-a. To je porazna statistika. Naše tržište je nelikvidno, s velikim brojem dionica koje su faktički neaktivne. Kompanije gotovo da i ne koriste berze kao alat za prikupljanje kapitala. Umjesto toga, sve više akcionarskih društava se preregistruje u društva s ograničenom odgovornošću, jer su izgubila povjerenje u tržište kapitala – a trebalo bi da je upravo suprotno.", kazala je Cenić.

Dodala je i da se ogromna štednja građana, umjesto u privredu, slijeva u nekretnine, dok je tržište kapitala nelikvidno, s velikim brojem uspavanih dionica. "Moramo omogućiti funkcionalno tržište kapitala i vratiti ljudima osjećaj da se ekonomski sistem pokreće", zaključila je.

Tokom sjednice ukazano je i na ozbiljne prepreke koje usporavaju razvoj tržišta kapitala – uključujući političku nestabilnost, institucionalnu neefikasnost, te zakonski nesklad. Posebno je naglašena prisutnost korupcije, kao i arbitrarnost u radu regulatornih institucija.

Istaknuto je da Komisija za vrijednosne papire i Sarajevska berza nisu dovoljno proaktivni. Zatraženi su transparentniji mehanizmi kontrole rada Komisije (KVP), jer nedostatak odgovornosti, kako je rečeno, vodi ka nestručnom, pristrasnom i neefikasnom upravljanju.

Čavalić: Ministarstvo finansija mora preuzeti odgovornost

Predsjednik Odbora, Admir Čavalić (SBiH), poručio je da Ministarstvo finansija FBiH mora preuzeti vodeću ulogu u izradi i predlaganju izmjena zakonske regulative.

"Moramo ići u korak s globalnim finansijskim trendovima i osigurati građanima alternativne modele investiranja. Danas se, zbog inertnosti sistema, kapital preliva u sektor nekretnina, a ne u privredu, što dodatno sputava ekonomski razvoj", rekao je Čavalić.

Adnan Zukić, predsjednik Komisije za vrijednosne papire FBiH, osvrnuo se na aktivnosti koje je Komisija provodila u posljednje tri i po godine, napomenuvši da prethodni saziv nije mijenjan čak 15 godina. Istakao je da su, prvi put nakon više od decenije, osnovana dva nova društva za upravljanje fondovima i pet novih otvorenih investicijskih fondova.

"To pokazuje povratak povjerenja građana u institucije. Trendovi su pozitivni, ali daleko smo od željenog nivoa. U narednom periodu očekujemo dodatno poboljšanje", izjavio je Zukić.

Samir Mustafić, predstavnik Udruženja poslodavaca FBiH i predsjednik Uprave ASA Banke, govorio je o tržištu kapitala ističući da ono obuhvata sve industrijske sektore.

"U Bosni i Hercegovini imamo izuzetno stabilan bankarski sektor. Novčana masa unutar tržišta kapitala alocirana je u oko 87% u bankarskom sektoru. Uprkos izazovima poput pandemije COVID-19 i rata u Ukrajini, bankarski sektor je, zahvaljujući dobroj regulativi u FBiH i RS-u, pokazao izuzetnu otpornost. To je od velikog značaja jer snažan bankarski sektor predstavlja stub i oslonac cjelokupnog finansijskog sistema. Kada govorimo o preostalih 12,5%, taj dio se uglavnom odnosi na osiguravajuća društva, gdje postoji potreba za uvođenjem novih proizvoda, poput penzionih fondova. Unutar tog 'finansijskog kolača' svakako je nužno izvršiti određenu relokaciju resursa – iz trenutnog bankocentričnog modela prema alternativnim mogućnostima ulaganja", poručio je.

Tržište kapitala u BiH je zamrznuto – vrijeme je za integraciju berzi​

Predstavnici malih dioničara također su izrazili zabrinutost zbog niske aktivnosti na tržištu kapitala, navodeći da su zabilježeni dani bez ikakvog prometa na Sarajevskoj berzi, što ukazuje na ozbiljne probleme u funkcionisanju tržišta kapitala i potrebu za njegovom revitalizacijom .

Istaknuta je potreba za hitnim izmjenama Zakona o tržištu vrijednosnih papira i Zakona o Komisiji za vrijednosne papire FBiH, s ciljem modernizacije pravnog okvira i povećanja transparentnosti tržišta kapitala.

Nedim Makarević, izvršni direktor Vijeća stranih investitora u BiH, iznio je kritičku analizu stanja tržišta kapitala u Bosni i Hercegovini. U svom osvrtu, Makarević je ukazao na ključne razloge zbog kojih je tržište kapitala u BiH gotovo zamrznuto.

• Dvije berze, dvije regulative: Postojanje Sarajevske i Banjalučke berze s različitim regulatornim okvirima onemogućava jedinstveno tržište kapitala.

• Nedostatak novih emisija i IPO-a: Rijetkost inicijalnih javnih ponuda i novih emisija vrijednosnih papira ukazuje na stagnaciju tržišta.

• Nisko povjerenje građana: Investicijska kultura među građanima je na minimumu, što dodatno usporava razvoj tržišta.

• Preferiranje bankarskih kredita: Većina kompanija radije se odlučuje za bankarske kredite nego za javnu ponudu dionica.

• Regulatorna i pravna nesigurnost: Nesigurnost u pravnom okviru odvraća ozbiljne investitore.

• Nizak obim trgovine: Trgovina na berzama je minimalna, često simbolična.

• Nedostatak institucionalnih investitora: Odsustvo velikih institucionalnih investitora koji bi mogli dati impuls tržištu.

• Narušeno povjerenje zbog afera: Aferama i lošim iskustvima iz prošlosti dodatno je narušeno povjerenje u tržište.

Makarević naglašava potrebu za integracijom berzi, edukacijom građana i stvarnim reformama kako bi tržište kapitala u BiH konačno prodisalo.

Implementacijom ovih prijedloga, uz već navedene mjere poput integracije berzi, regulacije kriptovaluta i jačanja institucionalnih investitora, tržište kapitala u BiH može doživjeti značajan napredak.

Za više informacija, možete pogledati snimak sjednice na YouTubeu Tematska sjednica: Izazovi i potencijali tržišta vrijednosnim papirima u FBiH

S.B.