60 dana godišnjeg i dvostruke dnevnice: Reforme koje polarizuju radnike i poslodavce

Iako je nacrt novog Zakona o radu Federacije BiH već prošao prvi krug javne rasprave, usvajanje konačnog teksta zakona ipak se ne nazire uskoro. Uprkos formalnim koracima, proces donošenja zakona se odvija sporo, dok pojedini članovi već sada izazivaju sve više pažnje i polemika u javnosti. Svakodnevno se analiziraju najspornije odredbe, od produženja godišnjeg odmora i dvostrukih dnevnica do striktnih pravila o radu na neodređeno, što potvrđuje duboku podijeljenost između predstavnika radnika i poslodavaca.

Damir Mašić, predsjednik Kluba zastupnika SDP-a BiH u Parlamentu FBiH, rekao je da novi zakon treba vratiti radnicima dostojanstvo koje im je, kako tvrdi, uskraćeno zakonom iz 2016. godine.

Izmjene uključuju mogućnost produženja godišnjeg odmora do 60 dana za poslodavce koji to mogu i žele priuštiti, kao i uvođenje dvostruke dnevnice za rad vikendom.

U radnoj verziji novog Zakona o radu Federacije Bosne i Hercegovine predložene su brojne izmjene koje imaju za cilj unapređenje radničkih prava i vraćanje dostojanstva radnicima. Neke od najvažnijih izmjena uključuju:

• Ugovori o radu na neodređeno vrijeme: Postaju pravilo, dok će se ugovori na određeno moći zaključivati samo u iznimnim situacijama i uz kraći period trajanja.

• Godišnji odmor: Predviđa se mogućnost povećanja broja dana godišnjeg odmora najmanje četiri sedmice, na najviše 60 dana za one poslodavce koji to žele i mogu priuštiti.

• Korištenje godišnjeg odmora: Zakon omogućava korištenje godišnjeg odmora u više dijelova, umjesto dosadašnje podjele na najviše dva dijela.

• Rad vikendom: Uvodi se dvostruka dnevnica za radnike koji rade vikendom.

• Pauza u toku radnog vremena: Pauza se sada uračunava u radno vrijeme, čime se formalno priznaje kao dio radnog dana.

• Minimalna visina povećanja plaće: Biće propisana zakonom.

• Digitalni obračun plaće: Omogućava se digitalno obračunavanje plaća i veća transparentnost primanja.

• Pravilnik o radu: Poslodavci će biti u obavezi da donesu pravilnik o radu bez obzira na broj zaposlenih.

• Rad na izdvojenom mjestu i rad na daljinu: Ove forme rada su detaljno regulisane.

Zakon posvećuje posebnu pažnju osjetljivim kategorijama radnika:

• Trudnice, porodilje i žene koje doje: Dodatno zaštićene.

• Radnici-očevi: Definisano pravo na roditeljsko odsustvo, uključujući i odsustvo roditelja zbog polaska djeteta u školu.

• Neplaćeno odsustvo: Dopunjen institut neplaćenog odsustva za pružanje lične njege i za radnike sa statusom hranitelja.

Radna verzija zakona bila je dostupna javnosti 15 dana u februaru 2025. godine, tokom kojih su svi akteri imali priliku da iznesu komentare i sugestije. Radna grupa za izradu zakona je formirana, a finalna verzija prednacrta će biti kreirana nakon godišnjih odmora, uzimajući u obzir pristigle prijedloge. Nakon toga slijedi uobičajena parlamentarna procedura.

Poslodavci broj gubitke

Predložene izmjene izazvale su negativne reakcije kod dijela poslodavaca. Ključne kritike odnose se na povećanje troškova.

Poslodavci izražavaju zabrinutost zbog mogućeg troška ako radnici iskoriste 60 dana godišnjeg odmora, uz praznike i vikende.

"Ako možeš bez radnika 60 dana godišnjeg + praznici i 104 dana vikenda – onda možeš i bez tog radnika", navodi se u jednoj od kritičkih opservacija.

Poslodavci su izračunali da bi trošak za firmu po radniku koji koristi 5,5 mjeseci neradnog vremena iznosio oko 9.625 KM.

Učinak vs. trošak:

Navode da bi za 6,5 radnih mjeseci, radnik čiji godišnji trošak iznosi 21.000 KM, morao ostvariti učinak od 3.230 KM mjesečno, što mnogi smatraju nerealnim.

"Ipak, doprinosi će od 1. jula biti umanjeni za 85,91 KM mjesečno po radniku (ukupno 515,46 KM za 6 mjeseci). Hvala Vladi Federacije, uzme lopatom, a vrati kašikicom", komentarišu poslodavci ironično.

Novi Zakon o radu FBiH donosi sveobuhvatne promjene koje imaju za cilj zaštitu radnika, modernizaciju radnog zakonodavstva i usklađivanje sa evropskim standardima. Međutim, izaziva i brojne kontroverze u poslovnoj zajednici, prije svega zbog potencijalnog finansijskog opterećenja koje bi mogle donijeti odredbe o godišnjem odmoru, plaćenim pauzama i višim naknadama za rad vikendom.

"Naš cilj je da ovaj zakon bude zakon koji živi u praksi, a ne samo slovo na papiru. Želimo zakon koji će radniku dati sigurnost, a poslodavcu jasnoću. Zakon koji će zadržati naše ljude ovdje jer nitko ne bi trebao tražiti dostojanstvo izvan granica svoje zemlje", rekao je federalni ministar rada i socijalne politike Adnan Delić.

Finalni tekst zakona će biti poznat tek nakon razmatranja svih pristiglih prijedloga i završetka zakonodavne procedure.

"Nadamo se da ćemo već do idućeg praznika rada imati novi zakon o radu, koji će biti ono što je našem tržištu rada zaista potrebno; zakon koji štiti radnika, ali razumije i potrebe poslodavca. Zakon koji vraća dostojanstvo svakom čovjeku koji pošteno zarađuje svoj hljeb", zaključio je Delić.

S.B.