Zakon ostaje, najavljuje se fleksibilnost: Do 18 radnih nedjelja uz dodatak na platu

U susret protestu Sindikata radnika trgovine i uslužnih djelatnosti zakazanom za nedjelju, 18. maja, federalni ministar trgovine Amir Hasičević istakao je da "neradna nedjelja ostaje temelj zakona", ali da se razmatra uvođenje fleksibilnog modela kojim bi se omogućilo 16 do 18 radnih nedjelja godišnje. Te nedjelje bi bile unaprijed najavljene, a radnicima bi bile isplaćene posebne naknade.

Važeći Zakon o unutrašnjoj trgovini, koji se primjenjuje već šest mjeseci, u članu 18. jasno propisuje nedjelju kao neradni dan. Ministar navodi da dosadašnji podaci potvrđuju opravdanost tog rješenja. "Nije došlo do bilo kakvog pada prometa. Naprotiv, u aprilu je promet porastao 9,5% u odnosu na isti mjesec prošle godine, a 11,5% u odnosu na mart ove godine", izjavio je, dodajući da se radi o realnom rastu prometa između 6 i 8%, kada se uračuna inflacija.

Također je naglasio da broj zaposlenih u trgovini nije opao od uvođenja neradne nedjelje. Pozivajući se na podatke Porezne uprave Federacije, naveo je kako je riječ o uobičajenoj rotaciji radne snage unutar sektora. "U stalnoj smo komunikaciji sa sindikatom, koji također nije prijavio probleme vezane uz smanjenje broja zaposlenih", dodao je.

Zbog zahtjeva lokalnih zajednica i pritisaka s terena, Ministarstvo priprema novi zakonski okvir koji predviđa kompromisno rješenje – do 18 radnih nedjelja godišnje, koje bi trgovci morali prijaviti nadležnoj inspekciji, potrošačima i zaposlenima. Za te dane bi radnicima pripadala posebna naknada, najmanje 10% osnovne plaće po nedjelji. "Ako radnik s minimalnom platom od 1.000 KM radi svih 18 nedjelja, to bi značilo dodatnih 1.800 KM godišnje", pojasnio je Hasičević.

Dodao je da su mnoge lokalne zajednice tražile izuzeće od zabrane rada nedjeljom, ali većina nije ispunila propisane uvjete, kao što su dokazi o padu prometa ili zaposlenosti. "Kada je riječ o izuzećima zbog turističkih razloga, zahtjeve su podnijeli samo Visoko i Neum", rekao je.

Najavio je da će se novim zakonom onemogućiti daljnja izuzeća na lokalnom nivou. "Svi važeći propisi i uredbe bit će stavljeni van snage, a novi član zakona detaljno će regulirati radno vrijeme i pitanje dežurstava te pripadajućih naknada", kazao je.

Ministarstvo je također donijelo Pravilnik o minimalnim tehničkim uvjetima za trgovine, koji je izazvao pažnju javnosti, naročito u dijelu koji se odnosi na prodaju prehrambenih proizvoda na benzinskim pumpama i rad drogerija. "Malo smo pooštrili pravila igre u smislu da zaštitimo prije svega potrošače, da zaštitimo konkurentnost i da više nema tih nejednakih pravila za sudionike na tržištu", istakao je.

Govoreći o prodaji hrane na crpkama, naglasio je da nije zabranjena prodaja sendviča ili kafe, ali da moraju postojati odgovarajuće registracije. "Mi se ne možemo igrati zdravljem naših građana tako što će kupovati hranu u nekim nehigijenskim ili kontaminiranim uvjetima", rekao je.

Pravilnikom su definirane i minimalne veličine objekata, pristupi za invalide, te po prvi put precizno određen pojam drogerije. One će moći imati maksimalno 50 kvadratnih metara, raditi neprekidno i neće smjeti obavljati šaltersku prodaju. "Vidjeli smo da postoje modaliteti da se, uvjetno rečeno, izigra neka zakonska odredba u cilju ostvarivanja nekih vlastitih profitnih ciljeva", dodao je, napominjući da je ostavljen rok od šest mjeseci za prilagodbu.

Govoreći o širim zakonodavnim planovima, ministar je najavio i završetak novog Zakona o zaštiti potrošača, usklađenog s evropskim direktivama. "Federacija nije imala vlastiti zakon o zaštiti potrošača, već smo koristili zakon iz 2003. godine donesen na državnoj razini koji ni u jednom segmentu nije odgovarao suvremenom tržištu", objasnio je.

Novi zakon precizira pravila o povratu robe, garancijama, obavezi rezervnih dijelova i obavještavanju potrošača. "Svjedoci smo poskupljenja, svakodnevno reagiramo na njih, a često nemaju jasnu logiku. Zbog toga smo, uz digitalizaciju i pojednostavljenje izvještavanja trgovačkim subjektima, predvidjeli obavezu da jasno istaknu pravila formiranja cijena", istakao je.

ONLINE TRGOVINA I ZAŠTITA POTROŠAČA

Poseban fokus stavljen je na online trgovinu i zaštitu potrošača u digitalnom okruženju. Novi zakon će omogućiti alternativno rješavanje sporova putem digitalnih kanala, bez sudova.

Govoreći o budućnosti sektora trgovine, ministar je najavio Strategiju razvoja trgovine za period 2025–2030. koja će staviti akcenat na jačanje domaće proizvodnje. "Tu ćemo prije svega biti usmjereni na prehrambenu industriju, odnosno na prehrambene namirnice i zaštitit ćemo male proizvođače te im omogućiti lakši pristup velikim trgovačkim lancima", rekao je.

Planira se i razvoj federalne e-platforme za domaće tržište, kao i Zakon o e-trgovini. "Mi smo predvidjeli otprilike da je to 200 ili 300 milijuna maraka poreza koji se na crno slijeva u džepove trgovaca, odnosno na koje država polaže pravo, a ne dobije ih", poručio je.

Naglasio je da je registrirano tek 12% online prodavača, dok ostatak djeluje u sivoj zoni. Novi zakon tretirat će društvene mreže poput Facebooka jednako kao klasične platforme ako se koriste za prodaju. "Istu obavezu će imati i Meta, odnosno Facebook ili neka druga društvena mreža za ljude koji se naravno bave i prodaju putem tih društvenih mreža", dodao je.

Konačno, i kurirske službe imat će zakonsku obavezu osigurati dostupnost podataka o prodavačima. "E-trgovina će biti legalna, ili je neće biti. Bolje da je nema, ako nije legalna", zaključio je Hasičević.