Divlja eksploatacija šljunka na Drini prijeti ekološkom kolapsu i poplavama u BiH

Rijeka Drina i njene obale već dugo trpe teške posljedice nelegalne eksploatacije šljunka. Nekada plodne njive i guste šume danas su uništene, a priroda devastirana zbog pohlepe koja ugrožava sigurnost hiljada ljudi u bijeljinskoj regiji. Ova neodgovorna praksa nije samo ekološka katastrofa već i direktna prijetnja poplavama i ekonomskom kolapsu lokalnih zajednica. Najkritičnija situacija je u Semberiji, na granici BiH i Srbije, gdje pravni vakuum omogućava divljanje bez sankcija.

Dio teritorije unutar BiH, koji mještani nazivaju "ničijom zemljom", katastarski pripada opštini Bogatić u Srbiji. Upravo tu – gdje nadležnosti prestaju, a zakoni se sudaraju - divlja eksploatacija je najintenzivnija.

"Zadnji put bila je zajednička inspekcija iz Banje Luke i Srbije i tom prilikom je uhvaćeno 6 bijeljinskih preduzeća u krađi šljunka", govori Snežana Jagodić-Vujić, predsjednica Ekološkog udruženja Eko put.

Nelegalna eksploatacija krije ogroman profit. Dok pojedinci zgrću milione, mještani ostaju bez oranica, a putevi su uništeni teškom mehanizacijom. Uz sve to – rizik od poplava raste.

"Javna ustanova 'Vode Srpske' bi morala potpuno da promijeni politiku upravljanja vodama. Imamo sjajan primjer – kako su Vode Hrvatske uredile politiku upravljanja vodama i svele ilegalno vađenje šljunka na najmanju moguću mjeru. A ovdje, pitanje je koliko kamiona na svaki prijavljen kamion se prodaje na crnom tržištu?", dodaje Jagodić-Vujić.

Ekološka udruženja godinama ukazuju na divlju eksploataciju šljunka i podnose krivične prijave protiv odgovornih, ali konkretnih pomaka nema. Iz Policijske uprave Bijeljina, koja bi trebala biti ključna karika u otkrivanju i sankcionisanju nelegalnih aktivnosti – ni ovoga puta nema odgovora. Iz ‘Voda Srpske’ tvrde da se svi radovi odvijaju u skladu s propisima, na osnovu javnih poziva i stručnih elaborata, te da, u slučaju nepravilnosti, obavještavaju nadležne inspekcijske i policijske organe. Iz Inspektorata RS-a potvrđuju da su tokom ove godine izvršili 95 kontrola u oblasti uređenja vodotoka, izrekli 10 prekršajnih naloga u ukupnom iznosu od 132.000 maraka i sedam upravnih mjera.

"U ponovljenim kontrolama, inspektori u pravilu na spornim lokacijama nisu zaticali fizička ili pravna lica, niti radne mašine. Međutim, u praksi se događalo da ta lica promijene lokaciju i nastave sa dislociranjem materijala do ponovnog dolaska inspektora i ponovne kontrole na novoj lokaciji. Takođe, kada je riječ o eksploataciji iz vodotoka Drine, javljaju se dodatne otežavajuće okolnosti jer imamo situacije gdje se dio površina za eksploataciju nalazi na strani Drine prema Republici Srpskoj, a katastarski pripadaju opštinama Republike Srbije. U ovim slučajevima, inspekcija Republike Srpske nema zakonsku mogućnost za postupanje, te o uočenim radnjama obavještavamo nadležne organe Republike Srbije."

Ipak, efekti na terenu su gotovo nevidljivi, a lokalne zajednice ostaju prepuštene same sebi u borbi protiv ove destruktivne pojave.

"Mi smo često puta u NSRS-u ukazivali na te anomalije koje se nalaze na našem području u cilju ne bi li se nešto na jedan pozitivan način regulisalo, ali do sada mi taj efekat vidjeli nismo", navodi Tomica Stojanović, poslanik SDS-a.

U zoni ‘lova u mutnom’, gdje su nadležnosti zamagljene, nelegalna eksploatacija šljunka postala je unosan biznis. Zakonske kazne – 10.000 maraka za firme i 2.000 za pojedince – više liče na simbolične takse nego na stvarnu prepreku. Još kada se zna da se iznos može prepoloviti ako se plati u roku od osam dana, jasno je zašto se ova praksa nastavlja bez straha od posljedica. Sve dok zakon ne prestane biti povoljan za prekršioce, a kazne ne postanu oštrije, priroda će biti gubitnik, a kriminal profitabilan.