Zašto UIO BiH traži pečat banke iako postoji digitalni potpis?

Iako se Bosna i Hercegovina sve više oslanja na digitalne alate u administrativnim postupcima, praksa Uprave za indirektno oporezivanje (UIO BiH) u vezi s priznavanjem elektronskih uplata i digitalnog potpisa ukazuje na neujednačenu praksu koja usporava napredak digitalizacije. Naime, i dalje postoji zahtjev da se elektronski generisana uplatnica, iako ovjerena kvalifikovanim elektronskim potpisom, fizički odnese u banku radi stavljanja ručnog pečata – što praktično negira suštinu digitalnog potpisa.

Pitanja bez jednoobraznog odgovora

Građani i poslovni subjekti suočeni su s nejasnom praksom UIO, posebno prilikom podnošenja zahtjeva za izdavanje potvrde o izmirenim obavezama. Istovremeno, u drugim postupcima, kao što je carinjenje koje obavljaju špediteri, ovakva ovjera uplatnice nije potrebna. Postavlja se logično pitanje – zašto se digitalni alati priznaju samo u nekim slučajevima?

U cilju pojašnjenja i otklanjanja nejasnoća, pitali smo UIO BiH zašto se u pojedinim upravnim postupcima, poput izdavanja potvrde o nepostojanju dugovanja, i dalje insistira na pečatu banke na elektronskoj uplatnici, iako dokument već nosi kvalifikovani digitalni potpis? Takođe, zatraženo je pojašnjenje postoji li zvaničan pravni akt kojim je ova praksa propisana, kao i razlog zbog kojeg se ista ne primjenjuje jednako na sve korisnike – budući da, prema dostupnim informacijama, špediteri u carinskim procedurama nisu dužni dostavljati ovjerene uplatnice sa bankarskim pečatom.

Na kraju, postavljeno je i pitanje da li se planira promjena ove prakse, u cilju pune primjene digitalnih rješenja i usklađivanja postupanja unutar institucije.

Digitalno priznato – ali pod određenim uslovima

UIO BiH je u svom zvaničnom odgovoru navela da se dokazivanje uplate administrativne takse vrši dostavljanjem dokaza o uplati – bilo na standardizovanom obrascu ili putem elektronske uplatnice iz elektronskog bankarstva.

Iz dostavljenog dokaza o uplati mora se jasno vidjeti ime i prezime/naziv uplatioca, primalac, svrha uplate (mora biti precizno navedena, npr. "Administrativna taksa za carinski postupak iz tarifnog broja 84."), broj odgovarajućeg uplatnog računa (koji je propisan važećom Naredbom o uplatnim računima za administrativne takse i naknade), iznos uplaćene takse, broj poreskog obveznika, vrsta prihoda, opština te poziv na broj.

"Ako se uplata administrativne takse vrši putem elektronskog bankarstva, pored navedenih podataka, na uplatnici moraju biti vidljivi i datum izvršenja (datum kada se transakcija provodi), banka i šifra banke (zavisno o kojoj banci se radi), potvrda o izvršenju - Nakon realizacije uplate (koja često sadrži oznaku "Uspješno izvršeno ili Izvršeno") i jedinstveni ID transakcije, odnosno naloga", pojašnjeno je.

Prema internim procedurama UIO, ovlašteni službenici u aplikaciji "Takse" vrše detaljnu provjeru podataka sa uplatnice i upoređuju ih sa podacima iz aplikacije. Ako su svi elementi tačni i potpuni, uplata se priznaje kao validan dokaz – bez potrebe za dodatnim ručnim pečatom banke.

"Detaljna provjera uplaćene takse se odnosi na administrativne takse uplaćene bilo putem standardizovanog obrasca ili putem elektronskih uplatnica izvršenih preko elektronskog bankarstva. Provjera podrazumijeva upoređivanje podataka iz dokaza o uplati sa elementima uplate navedenim u aplikaciji. Nakon ove provjere, uplata se može prihvatiti kao validan dokaz o plaćenoj administrativnoj taksi u predmetnom postupku", navode iz UIO BIH za Akta.ba.

UIO ističe da je o ovim pravilima radi jednoobraznog postupanja obavijestio sve carinske organizacione jedinice putem Sektora za carine.

S.B.