PayPal, sponzorstva i YouTube: Kada digitalni prihodi u RS postaju oporezivi?

U eri digitalne ekonomije, influenceri – fizička lica koja zarađuju putem platformi poput Instagrama, YouTube-a, TikToka i drugih – već su odavno nova kategorija poreskih obveznika. Kako raste broj domaćih građana koji ostvaruju prihode od sponzorstava, oglašavanja, affiliate marketinga i drugih online aktivnosti, postavlja se ključno pitanje: kako se ovi prihodi tretiraju u očima zakona u Republici Srpskoj?

Odgovore smo potražili od Poreske uprave Republike Srpske, koja za naš medij iznosi svoj stav o poreskom tretmanu influensera i freelancera, ali i upozorava na obaveze koje nosi digitalno poslovanje.

Koliko se plaća porez i kako?

"Poreska uprava Republike Srpske raspolaže podacima o ostvarenom prilivu sredstava putem internet servisa za finansijsko plaćanje kao što je PayPal,", navodi se u odgovoru Poreske uprave RS za Akta.ba. Dodaju da još od 2017. godine aktivno pozivaju fizička lica da prijave prihode iz inostranstva, uključujući prihode ostvarene putem interneta.

"Zakonom o porezu na dohodak definisan je poreski tretman dohodaka koji fizičko lice ostvari po bilo kom osnovu", pojašnjavaju iz Poreske. "To znači da i fizička lica koja rade od kuće za inopartnere – tzv. freelanceri, influenceri i slični – imaju status poreskog obveznika."

Poreska uprava jasno navodi da su svi prihodi koje rezidenti Republike Srpske ostvare iz inostranstva – pa tako i oni nastali kao rezultat digitalnog oglašavanja ili sponzorstava – smatraju se "ostalim dohotkom".

"Obavezni su da u roku od sedam dana sami obračunaju i uplate pripadajući porez, ako taj porez ne uplati isplatilac prihoda" ističu. Porez se obračunava po stopi od 13% na bruto iznos prihoda. Na primjer, za prihod od 1.000 KM, fizičko lice plaća 130 KM poreza.

Doprinosi za socijalno osiguranje dodatno se obračunavaju samo ako postoji ugovor o radu, djelu ili sličan pravni osnov sa stranim klijentom.

Obrasci, rokovi i birokratija

Ipak, prijava se ne završava samo uplatom poreza. Influenseri imaju dodatne administrativne obaveze.

"Fizička lica koja ostvaruju dohodak iz inostranstva obavezna su da do 10. u mjesecu za prethodni mjesec podnesu Mjesečnu prijavu za porez po odbitku (Obrazac 1002)," navodi PU RS. Uz ovaj obrazac prilaže se i Dodatni list 3 s detaljima o prihodima.

Na kraju godine, influenceri podnose Godišnju poresku prijavu (Obrazac 1004), najkasnije do 31. marta za prethodnu godinu. Obrasci se mogu podnijeti fizički, poštom ili elektronski putem portala Poreske uprave.

Poreska uprava RS upozorava da nepostupanje po poreskim propisima nosi posljedice. Prema Zakonu o poreskom postupku RS, novčana kazna za neprijavljivanje prihoda iznosi od 500 KM do 1.500 KM za fizička lica.

"Poreska uprava Republike Srpske i ovim putem poziva fizička lica koja po bilo kom osnovu ostvare prihod iz inostranstva, uključujući i prihode koje ostvare tzv. influenseri, a na koji nije plaćen porez, da taj prihod prijave i plate porez na dohodak", poručuju.

Registracija djelatnosti – opcija za dugoročne influensere

Za one koji se ovom djelatnošću bave profesionalno i redovno, zakon nudi mogućnost registracije. Influenceri mogu postati samostalni preduzetnici prema Zakonu o zanatsko-preduzetničkoj djelatnosti, ili osnovati privredno društvo prema Zakonu o privrednim društvima.

Poreska uprava napominje da ne vodi posebnu evidenciju o prihodima influensera, ali prati ukupni „ostali dohodak“ i prilive iz inostranstva.

S obzirom na porast prihoda iz digitalnih izvora, očekuje se da će se praksa oporezivanja influensera još više institucionalizovati u budućnosti. Za sada, poreski sistem RS nudi okvir koji pokriva i ovu djelatnost – ali se odgovornost prijave i obračuna u velikoj mjeri prepušta samim pojedincima.

Poreska uprava naglašava da cilj nije kažnjavanje, već "uvođenje poslovanja u legalne, zakonske tokove i eliminisanje nelojalne konkurencije".

Usporedba poslovanja po entitetima U cilju boljeg razumijevanja poreskog položaja influensera u Bosni i Hercegovini, uporedili smo odgovore poreznih uprava entiteta – Federacije BiH i Republike Srpske – kako bismo ukazali na ključne sličnosti i razlike u zakonskom tretmanu ove djelatnosti. U oba entiteta, fizička lica koja ostvaruju prihode kao influenseri dužna su prijaviti te prihode nadležnoj poreznoj upravi. Ako prihodi dolaze iz inostranstva, influenseri su obavezni sami obračunati i uplatiti porez, te podnijeti odgovarajuće obrasce poreskoj upravi. Razlike u poslovanju: Porezna stopa: Federacija BiH: Porez na dohodak za influensere iznosi 10%. Republika Srpska: Porez na dohodak za influensere iznosi 13%. Doprinosi: Federacija BiH: Uz porez, plaćaju se doprinosi za zdravstveno osiguranje (4%) i PIO/MIO (6%). Republika Srpska: Doprinosi se plaćaju samo ako postoji ugovor o radu, djelu ili sličan ugovor sa inopartnerom. Rokovi za prijavu: Federacija BiH: Obrazac AMS-1035 se podnosi u roku od pet dana od ostvarivanja prihoda iz inostranstva. Republika Srpska: Obrazac 1002 se podnosi do 10. u mjesecu za prethodni mjesec, a godišnja prijava (Obrazac 1004) do 31. marta za prethodnu godinu. Kazne za neprijavljivanje: Federacija BiH: Kazne se kreću od 300 KM do 3.000 KM, a u određenim slučajevima i do 50.000 KM. Republika Srpska: Kazne se kreću od 500 KM do 1.500 KM.

S.B.