BiH usklađuje šest zakona o intelektualnom vlasništvu s EU

Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, na prijedlog Institut za intelektualno vlasništvo BiH, utvrdilo je četiri prijedloga zakona, i to o zaštiti poslovne tajne kao prava intelektualnog vlasništva, o zaštiti topografija poluvodičkih proizvoda, o patentu te o žigu, s ciljem njihovog usklađivanja s pravnom stečevinom Europske unije.

Prijedlozi ovih zakona, koji nose oznaku 'EI', bit će dostavljeni Parlamentarnoj skupštini BiH na razmatranje po skraćenoj proceduri.

Istodobno su utvrđeni pojedinačni prijedlozi zakona o zastupanju u području prava industrijskog vlasništva te o izmjenama i dopunama Zakona o industrijskom dizajnu, koji će biti dostavljeni Parlamentarnoj skupštini BiH na razmatranje po skraćenoj proceduri, s obzirom na to da prate danas utvrđene zakone za koje postoji obveza usklađivanja s pravnom stečevinom EU.

ZAKON O ZAŠTITI POSLOVNE TAJNE​​

Prijedlog zakona o zaštiti poslovne tajne kao prava intelektualnog vlasništva prvi put u Bosni i Hercegovini ovo područje uređuje na sveobuhvatan način, sukladno relevantnim propisima EU-a.

Odredbe ovog zakona osiguravaju da efekti zaštite poslovne tajne, kao prava intelektualnog vlasništva na području BiH, budu uređeni na istovrstan način kao i u državama članicama EU-a.

Predloženim zakonom se osigurava i puna usuglašenost sa Sporazumom o trgovinskim aspektima prava intelektualnog vlasništva, što je jedan od uvjeta za članstvo u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (WTO).

ZAKON O ZAŠTITI TOPOGRAFIJA POLUVODIČKIH PROIZVODA​​

Na sjednici je utvrđen Prijedlog zakona o zaštiti topografija poluvodičkih proizvoda, usklađen s načelima koje primjenjuju države članice EU-a, čime se stvaraju pretpostavke za brži i lakši ulazak inozemnog kapitala u Bosnu i Hercegovinu i ispunjavaju preduvjeti za integriranje u jedinstveni sustav intelektualnog vlasništva Europske unije.

Novim zakonom osigurava se razina zaštite u ovom području slična onoj u Europskoj uniji, što će rezultirati većom pravnom sigurnošću za potencijalne stjecatelje prava na topografije poluvodičkih proizvoda u BiH.

Na ovaj način udovoljava se svim zahtjevima koji proizlaze iz međunarodnih ugovora, sporazuma i konvencija koji obvezuju Bosnu i Hercegovinu te EU Direktive o pravnoj zaštiti topografija poluvodičkih proizvoda, što su ključne pretpostavke u daljnjem procesu pridruživanja.

ZAKON O PATENTU​​

Prijedlogom zakona o patentu vrši se odgovarajuće usklađivanje s pravnom stečevinom EU-a i ispunjavaju obveza naše zemlje preuzete Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju za područje patentnopravne zaštite.

Novim zakonom se uređuje i prilagođava propisima EU-a zaštita prava intelektualnoga, industrijskoga i trgovinskoga vlasništva, uključujući i djelotvorna sredstva za njihovu provedbu.

Posebno je važno uređivanje područja proširenog europskoga patenta, te uvođenja mogućnosti izbora postupka zaštite izuma konsenzualnim patentom, koji je brži, jednostavniji i jeftiniji od dosadašnjih rješenja i značajan je za mala i srednja poduzeća, te fizičke osobe, kojima složen, relativno dugotrajan i troškovno zahtjevan postupak zaštite patentom predstavlja veliku prepreku.

Novi zakon otvara put pristupanja BiH multilateralnim konvencijama o pravima intelektualnoga, industrijskoga i trgovinskoga vlasništva, među kojima i Europskoj patentnoj konvenciji, koja je jedan od temeljnih standarda za pristupanje Europskoj uniji i punopravno članstvo Bosne i Hercegovine u Europskoj patentnoj organizaciji (EPO).

ZAKON O ŽIGU​​

Prijedlogom zakona o žigu unapređuju se rješenja kojima se reguliraju način stjecanja, održavanje, sadržaj, evidencija prometa, prestanak i zaštita žiga na području Bosne i Hercegovine.

Odredbe novog zakona omogućavaju odgovarajuću harmonizaciju domaćih propisa iz oblasti zaštite intelektualnog vlasništva s propisima EU-a i Sporazumom o trgovinskim aspektima prava intelektualnog vlasništva.

Transponiranjem Direktive 2015/2436/EU poboljšat će se pravna sigurnost poduzeća u postupcima zaštite žiga i osigurati bolja i homogenija zaštita prava industrijskog vlasništva u BiH.

Istodobno se novim zakonom uklanjaju nedostatci uočeni tijekom primjene dosadašnjih propisa, posebno u dijelu koji se odnosi na upravni postupak zaštite žiga, te se uvode mogućnosti registracije novih vrsta žigova (zvučnog žiga, žiga koji se sastoji od slika u pokretu, multimedijalnog žiga), s ciljem praćenja tehnološkog napretka.

Vijeće ministara BiH utvrdilo je Prijedlog zakona o zastupanju u području prava industrijskog vlasništva, kojim se prvi put se u Bosni i Hercegovini na sveobuhvatan način uređuje područje zastupanja pred Institutom za intelektualno vlasništvo BiH, što je od posebnog značaja za stranke u ovim postupcima.

Vijeće ministara BiH i na ovaj način poduzima mjere za ispunjavanje obveza proisteklih iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju u vezi s osiguranjem prava intelektualnog, industrijskog i poslovnog vlasništva koje se primjenjuje u zemljama Europske unije, uključujući učinkovita sredstva za njihovo provođenje. Zakon sustavno propisuje uvjete za obavljanje poslova zastupanja u području prava industrijskog vlasništva u postupcima pred Institutom za intelektualno vlasništvo BiH. Također je detaljno obrađen postupak upisa u Registar ovlaštenih zastupnika, uvjeti za upis i brisanje, kao i osnivanje Komore zastupnika u području prava industrijskog vlasništva.

ZAKON O ZASTUPANJU U PODRUČJU INDUSTRIJSKOG VLASNIŠTVA​​

Na sjednici je utvrđen Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o industrijskom dizajnu u procesu harmoniziranja sa Sporazumom o trgovinskim aspektima prava intelektualnog vlasništva u postupku učlanjena BiH u Svjetsku trgovinsku organizaciju (WTO), ali i standardima koje primjenjuju zemlje EU-a u ovom području.

Izmjene i dopune zakona donose novinu u procesnopravnom dijelu, tako što bi sve odluke u upravnom postupku pred Institutom za intelektualno vlasništvo BiH bile konačne u prvom stupnju. Protiv tih odluka ne bi se više mogla uložiti žalba u upravnom postupku, već bi se neposredno mogao pokrenuti upravni spor pred Sudom Bosne i Hercegovine, čime bi se ubrzala procedura donošenja odluka i istovremeno osigurali dostupnost i sudski nadzor u odlučivanju.