Bosna i Hercegovina je 17. juna 2025. godine zakoračila u novu fazu finansijske nesigurnosti nakon isteka roka za isplatu duga slovenačkoj firmi "Viaduct". Dug, koji iznosi 113 miliona maraka, nastavlja da raste – svakodnevno za dodatnih 18.600 KM, a očekuje se da će trošak kamata i penala premašiti 3 miliona maraka. Početna kamata, utvrđena presudom Međunarodnog centra za rješavanje investicionih sporova u Vašingtonu, iznosila je 7,1 odsto, ali zbog složenog načina obračuna ona će na godišnjem nivou prelaziti i 20 odsto, piše BHRT.
Bez budžeta, bez plana isplate
Glavni problem koji koči isplatu je neusvajanje budžeta Bosne i Hercegovine. Vlasti se ne mogu dogovoriti iz kojeg entiteta ili nivoa vlasti će novac biti isplaćen. Predsjedavajuća Savjeta ministara BiH Borjana Krišto naglašava:
"Jedino sustavno rješenje za Viaduct je nebrojeno puta kazano od strane Vijeća ministara i od strane mene – jeste donošenje proračuna i rješenje kroz proračun. Stoga, pozivam instituciju Predsjedništva Bosne i Hercegovine da to uradi što prije kako bismo izbjegli i sve dodatne [troškove] i tako dalje."
Iako slovenačka strana ne vrši direktan politički pritisak, prati razvoj situacije. Ambasador Slovenije u BiH Damijan Sedar potvrdio je:
"Jedino što nas interesuje jeste da mi kao Slovenija i ja kao ambasador Republike Slovenije u Bosni i Hercegovini pratimo interese i naših pravnih i fizičkih lica u vašoj zemlji."
Pravni zastupnici firme „Viaduct“ odbijaju javno istupanje, navodeći da je slučaj odavno prešao na „teren politike“.
Politička prepucavanja i međuentitetske optužbe
Opozicija u Republici Srpskoj smatra da je čitav proces rezultat neodgovornih političkih odluka. Jovica Radulović, predsjednik Glavnog odbora SDS-a, ističe:
"Neko puni džepove na račun naroda. Za ta tri miliona mogao se izgraditi jedan vrtić ili napraviti 15 kuća za nezbrinute porodice. Republika Srpska će, htjela ili ne, jednog dana morati platiti sve troškove proizašle iz arbitraže."
S druge strane, članica Komisije za borbu protiv korupcije i finansije Parlamentarne skupštine BiH Ermina Salkičević-Dizdarević (SDP) upozorava na dugoročne posljedice:
"Jako je ozbiljna priča. Imam osjećaj da će se na priči o 'Viaductu' ovdje uspostaviti trasa za potencijalna buduća djelovanja kada su u pitanju arbitražni postupci i neodgovorne odluke političara ili donosioca odluka.“
Ekonomski i pravni ćorsokak
Ekonomista Zoran Pavlović smatra da trenutno ne postoji nijedan racionalan ekonomski osnov za hitnu isplatu:
"Nijedan ekonomski razlog ne postoji da se iz bilo kojih sredstava izmiri ta obaveza, da se birokratsko-administrativno usaglasi način na koji će to biti urađeno po zakonu, i da se stavi tačka na povećanje tog duga."
Jedna od ranijih opcija – isplata iz dobiti Centralne banke BiH koja pripada RS – već je odbačena. Pravobranilac BiH Jelena Cvijetić kao trenutno jedinu pravnu opciju vidi:
"Jedina mogućnost koja postoji u ovom slučaju sada jeste da Bosna i Hercegovina plati dug tužiocima, a nakon toga regresnom tužbom da tuži Republiku Srpsku i traži isplatu novca koju je isplatila po presudi."
