rudnik

24.06.2025 |

Vijesti / BOSNA I HERCEGOVINA

Izvor: Akta.ba

Sigurnost ne smije imati alternativu

Šezdeset godina od nesreće u Kaknju: Struka traži hitne reforme sigurnosti i zakonodavstva

Šezdeset godina nakon nesreće u Kaknju, struka upozorava na potrebu reformi i jačanja sigurnosnih standarda u privredi BiH.

Šezdeset godina nakon tragične rudarske nesreće u Kaknju, koja je odnijela 128 života, stručna zajednica ponovo podiže glas o značaju sigurnosti i standardizacije.

U Sarajevu je održan stručni okrugli sto u organizaciji Privredne komore FBiH i Inžinjerske komore, kao snažna poruka da lekcije iz prošlosti ne smiju biti zaboravljene.

Okupljeni stručnjaci podsjetili su na hitne mjere koje su nakon tragedije 1965. uvedene – tehnički propisi tadašnjeg sistema često su bili strožiji i progresivniji od onih u mnogim zemljama Evrope. Međutim, današnji sistem, upozoreno je na skupu, pokazuje znake hronične slabosti: infrastrukturni temelji su rasuti, zakonodavstvo postoji, ali njegova primjena je ograničena, a brojne oblasti, poput ocjene usklađenosti ili preuzimanja tehničkih propisa EU, ostale su gotovo netaknute decenijama.

Jedan od najvećih izazova ogleda se u tome što domaće kompanije nemaju dovoljnu institucionalnu podršku da uspostave sigurne proizvodne procese, dok u isto vrijeme pokušavaju konkurirati na zahtjevnim regionalnim i evropskim tržištima. Posebno je alarmantno što je preuzeto svega nekoliko EU direktiva, i to prije više od deset godina, dok brojni proizvođači i izvoznici svakodnevno osjećaju posljedice takvog regulatornog vakuuma.

Diskusija je jasno ukazala na potrebu sistemskih rješenja: izrada sveobuhvatne strategije razvoja infrastrukture kvaliteta na državnom nivou istaknuta je kao ključni korak. Takva strategija bila bi temelj za usmjeravanje reformi, povlačenje sredstava iz EU fondova, ali i harmonizaciju zakona među entitetima.

S tim u vezi, predloženo je i potpisivanje ACAA sporazuma s Evropskom unijom, koji bi značajno olakšao plasman bh. proizvoda, posebno u sektorima metala i elektrotehnike.

Uočena je i potreba za boljom organizacijom informacija: bez centralizovane baze tehničkih propisa, proizvođači često ostaju nedovoljno informisani o sopstvenim obavezama, dok neusklađenost među entitetima dovodi do različitih poslovnih pravila unutar jedne države. Izdavanje velikog broja uvjerenja, komplikovane procedure i zastarjeli kriteriji u javnim nabavkama dodatno povećavaju troškove privrednika i smanjuju kvalitet ponuđenih proizvoda.

Značajan dio diskusije bio je posvećen obrazovanju kadrova. Nedostatak specijaliziranih institucija unutar BiH prisiljava kompanije da obuke provode van zemlje, što dodatno opterećuje njihove budžete.

Struka je zato pozvala akademsku zajednicu da aktivno učestvuje u kreiranju domaćih programa edukacije i obuka u oblasti kvaliteta i sigurnosti.

Poseban akcenat stavljen je na problem uvoza nesigurnih proizvoda, koji u odsustvu relevantnih propisa preplavljuju tržište. Takva praksa, kako je istaknuto, ne samo da šteti domaćim proizvođačima, već direktno ugrožava sigurnost potrošača.

Privredna komora Federacije BiH naglasila je da će nastaviti da zagovara ove preporuke pred svim relevantnim institucijama, s jasnim ciljem: izgraditi privredno okruženje koje je konkurentno, usklađeno sa evropskim normama i, nadasve, sigurno za sve građane.

Glavni izazovi sistema kvaliteta u BiH

Opis problema Posljedica Prijedlog rješenja
Nepostojanje tehničkih propisa kojima se preuzimaju EU direktive Firme koje certificiraju proizvode u inostranstvu su u nepovoljnom položaju u odnosu na neregulisanu konkurenciju Nastaviti proces preuzimanja EU direktiva i harmoniziranih standarda
Nepostojanje centralizovane baze podataka o tehničkim propisima Nizak nivo informisanosti proizvođača i svijesti o odgovornosti Formirati bazu podataka i uspostaviti Informacionu tačku pri Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH
Neusklađenost infrastrukture kvaliteta između entiteta Različiti uslovi poslovanja u entitetima Donošenje strategije na nivou BiH i jačanje jedinstvenog ekonomskog prostora
Veliki broj potrebnih uvjerenja Dodatni troškovi za proizvođače Objediniti izdavanje uvjerenja i pojednostaviti procedure
Nepostojanje institucije za edukaciju kadrova u sistemu kvaliteta Kompanije snose visoke troškove edukacije u inostranstvu Organizirati edukacije unutar BiH, uključiti akademsku zajednicu
Zastarjeli tehnički propisi u javnim nabavkama Nesavremeni proizvodi i niži kvalitet Usvojiti propise usklađene sa EU standardima i uključiti tehničke stručnjake u pripremu tendera
Uvoz nesigurnih proizvoda zbog nepostojanja propisa i CE zahtjeva Tržište preplavljeno jeftinim i nesigurnim proizvodima Preuzeti EU tehničku legislativu i jačati inspekcijske nadzore

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 331 55 03 ili na mail urednik@akta.ba.

Komentari (0)

POVEZANE VIJESTI