cijene goriva

Foto: Internet

17.06.2026 |

Kapital / IZVJEŠTAJI

Izvor: Federalna.ba

ŠTA POTROŠAČI MOGU OČEKIVATI

Gorivo u BiH uskoro jeftinije, ali stručnjaci ne očekuju pad cijena hrane i usluga

Pad cijena nafte na svjetskom tržištu mogao bi za nekoliko sedmica sniziti cijene goriva u BiH za pet do deset feninga po litru.

Pad cijena sirove nafte na svjetskom tržištu mogao bi se uskoro odraziti i na cijene goriva u Bosni i Hercegovini. Barel se trenutno prodaje za oko 80 dolara, što je približno petinu manje nego prije nekoliko sedmica, pa se u narednom periodu očekuje niža cijena goriva na domaćim benzinskim pumpama. Prema procjenama, vozači bi mogli plaćati između pet i deset feninga manje po litru, a u određenim slučajevima i više.

Iako su promjene već evidentne u nabavnim cijenama, njihov puni efekat neće biti odmah vidljiv krajnjim potrošačima. Razlog je činjenica da distributeri i trgovci najprije moraju potrošiti postojeće zalihe kupljene po ranijim, višim cijenama. Trenutno se litar dizela na većini pumpi u BiH prodaje za malo manje od tri konvertibilne marke, prenosi Federalna.

Pad cijena očekuje se za nekoliko sedmica

Prema riječima ekonomskog stručnjaka Damira Bećirovića, promjene na svjetskom tržištu ne prenose se trenutno na domaće tržište naftnih derivata.

"S obzirom na to da maloprodaja naftnih derivata reaguje s odmakom od nekoliko sedmica, koje su potrebne za transport i potrošnju postojećih zaliha, za dvije do tri sedmice možemo očekivati pad cijena naftnih derivata u Bosni i Hercegovini", kazao je Bećirović.

Sličnu procjenu iznio je i predsjednik Udruženja prometnika naftnih derivata pri Privrednoj komori Federacije BiH Mladen Bošković, koji smatra da se efekti nižih nabavnih cijena mogu očekivati tek postepeno.

"Ne možemo očekivati da se bilo šta desi preko noći. Poskupljenje nije došlo preko noći, pa tako ni pojeftinjenje ne može doći preko noći. Kako se budu obnavljale zalihe, realno je očekivati smanjenje cijena", rekao je Bošković.

Na snazi ograničenje marži

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine i dalje primjenjuje mjeru ograničavanja marži u prometu naftnih derivata s ciljem ublažavanja cjenovnih oscilacija.

Važećim propisima određeno je da maksimalna veleprodajna marža može iznositi šest feninga po litru, dok je u maloprodaji ograničena na 25 feninga po litru.

Ipak, dio ekonomskih stručnjaka smatra da ovakve mjere ne predstavljaju odgovor na aktuelna tržišna kretanja.

"Mogle su se privremeno ukinuti određene akcize ili barem porez na dodanu vrijednost. Ograničavanje marži nije nova mjera, ona postoji godinama. Kao što su ranije ograničavanje cijena predstavljali kao nešto spektakularno, sada se na isti način predstavlja i ova mjera", naveo je Bećirović.

Za razliku od Federacije BiH, u Republici Srpskoj i dalje je na snazi subvencija od deset feninga po litru goriva.

Predstavnici Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima navode da se na pojedinim benzinskim pumpama gorivo već prodaje po cijeni nižoj od tri marke po litru, čak i bez uračunate subvencije. Također ističu da je tokom nešto više od mjesec dana zabilježeno pojeftinjenje od približno jedne marke po litru.

Ne očekuje se pad cijena drugih proizvoda

Iako će niže cijene goriva donijeti određeno rasterećenje vozačima, stručnjaci ne očekuju da će to automatski dovesti do pojeftinjenja robe i usluga.

"Gorivo nije jedina varijabla i jedini trošak. Dolazilo je do rasta cijena repromaterijala, prije svega do rasta cijene rada, tako da osim pojeftinjenja nafte ne očekujem smanjenje cijena ostalih proizvoda i usluga", istakao je Bećirović.

Predsjednik Upravnog odbora Udruženja za zaštitu potrošača Reakcija Dragan Jošić smatra da bi veći fokus trebalo usmjeriti na kontrolu cijena osnovnih životnih namirnica.

"Ono čime se svakako moramo baviti jesu cijene osnovnih životnih namirnica. Vlada RS-a donijela je odluku o ograničavanju cijena osnovnih životnih namirnica, ali je spisak tih proizvoda mali i trebalo bi ga značajno proširiti", poručio je Jošić.

Očekivano pojeftinjenje goriva moglo bi građanima ostaviti nešto više novca u kućnim budžetima, ali značajniji utjecaj na ukupne troškove života za sada se ne očekuje, posebno u okolnostima kada je vrijednost potrošačke korpe i dalje znatno viša od prosječnih primanja.

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 331 55 03 ili na mail urednik@akta.ba.

Komentari (0)

POVEZANE VIJESTI