Sumnjivi tenderi, neregularna zapošljavanja: Revizori otkrili niz propusta u radu UIO BiH

Uprava za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine (UIO BiH) nastavila je praksu koja ozbiljno dovodi u pitanje transparentnost, zakonitost i efikasnost njenog poslovanja, pokazuje najnoviji izvještaj Ureda za reviziju institucija BiH. Iako je finansijski izvještaj UIO formalno ocijenjen kao tačan, revizori su jasno podvukli niz sistemskih problema zbog kojih su izdali mišljenje s rezervom.

Za 2024. godinu revizori su iznijeli ukupno 23 preporuke — 17 novih i 6 ponovljenih, koje se uglavnom odnose na finansijsko upravljanje, zakonitost zapošljavanja, kontrolu trošenja budžeta, transparentnost javnih nabavki.

Posebno je alarmantno što se neke preporuke ponavljaju iz godine u godinu, bez značajnog napretka.

Rashodi bez valjanog opravdanja

Uprava je, između ostalog, upozorena na način na koji troši novac na reprezentaciju. U više slučajeva, kao jedini razlog za ugostiteljske troškove naveden je „službeni ručak“, bez dodatnih pojašnjenja o svrsi i opravdanosti troška. Slične manjkavosti otkrivene su i kod obračuna putnih naloga. Revizori su evidentirali slučajeve u kojima je izostala dokumentacija poput pozivnih pisama, a dnevnice zaposlenima nisu bile umanjene čak ni kada je bilo jasno da je tokom putovanja osigurana ishrana.

Zapošljavanje bez konkursa kao uobičajena praksa

Pitanje zapošljavanja u UIO već godinama je predmet kritika, ali se ni tokom 2024. situacija nije popravila. Revizija potvrđuje da su pojedinci godinama angažovani na određeno vrijeme, uz prekide i bez provođenja javne konkurencije, što je direktno kršenje zakonskih propisa. Uočeno je i da je interna preraspodjela zaposlenih, često sa nižih na viša radna mjesta, korištena kao zaobilazni mehanizam za unapređenja mimo zakonom predviđenih procedura. Takvi potezi, prema mišljenju revizora, nisu utemeljeni u važećim propisima.

"Uprava i dalje nastavlja praksu angažovanja lica na određeno vrijeme, uz prekide, duži vremenski period, uz obnavljanje ugovora na tromjesečnom nivou", navodi se u izvještaju.

Javne nabavke pod velom netransparentnosti

Najveći broj revizorskih preporuka odnosi se na javne nabavke, segment koji već godinama pokazuje ozbiljne slabosti. U nekoliko slučajeva dokumentovana su avansna plaćanja bez osiguranja, što se kosi s praksom drugih državnih institucija. Također, izostala su istraživanja tržišta i analiza ponuda prije odlučivanja o ključnim projektima, čime se UIO izložila riziku neefikasnog trošenja javnog novca.

"Nepostojanje konkurencije u javnoj nabavci obesmišljava sam postupak nabavke jer se u tom slučaju ne može očekivati najefikasnije korištenje javnih sredstava", ističu revizori.

Jedan od primjera je postupak nabavke usluge elektronske razmjene podataka, u kojem je unaprijed odlučeno da će se platiti 30% vrijednosti unaprijed, bez ikakve garancije. Ništa bolja nije bila ni situacija sa tenderom za nadogradnju poreskog softvera. Postavljeni kriteriji bili su takvi da su, de facto, isključili većinu potencijalnih ponuđača, što je obesmislilo samu suštinu konkurentskog postupka.

Revizori su upozorili i na tehnički diskutabilne procedure prilikom nabavke i ugradnje sistema za hlađenje, kao i na nedosljednosti u pripremi tenderske dokumentacije za nabavku službenih vozila.

Milioni stoje neiskorišteni

Poseban segment izvještaja posvećen je realizaciji višegodišnjih kapitalnih projekata. Uprava je imala na raspolaganju stotine miliona konvertibilnih maraka, ali je realizovala tek simboličan procenat tog iznosa. Većina sredstava se prenosi iz godine u godinu, a revizori ne vide da je došlo do pomaka u implementaciji.

Upitan je bio i način na koji su uvećane vrijednosti pojedinih projekata. U jednom slučaju, UIO je dobila odobrenje da višestruko poveća vrijednost višegodišnjeg ulaganja za kupovinu objekta, iako zakon dozvoljava najviše 10% uvećanja. To je dodatno podgrijalo sumnje u transparentnost donošenja odluka.

Imovina se ne koristi racionalno

Ni upravljanje voznim parkom nije prošlo bez kritike. UIO je prodala dio dotrajalih vozila, ali veliki broj i dalje stoji neiskorišten, dok troškovi održavanja, registracije i osiguranja redovno opterećuju budžet. Prema nalazima revizora, to je pokazatelj da racionalizacija ovog dijela resursa još uvijek nije ozbiljno provedena.

Izvještaj jasno ukazuje na širok spektar problema koji zahtijevaju dubinske institucionalne promjene. Od zapošljavanja do javnih nabavki, od upravljanja imovinom do vođenja dokumentacije, UIO BiH mora preduzeti konkretne korake da bi se uskladila sa zakonima i osigurala odgovornost u upravljanju javnim sredstvima. Revizori su dali set preporuka koje sada čekaju na implementaciju.

S.B.