Na glavnom podiju sajma ZEPS 2025 koji je danas otvoren u Zenici, nakon obilaska štandova, održana je panel diskusija pod nazivom "Regionalna saradnja", pripremljena u saradnji sa Vanjskotrgovinskom/Spoljnotrgovinskom komorom BiH (VTK/STK BiH) i članicama KIF komorskog sistema.
Fokus panela bio je na tome kako mreža komora otvara vrata ka regionalnim i EU tržištima, uz naglasak na zajedničkim nastupima na trećim tržištima.
Elektro-metalni sektor kao ključ izvoza
Ahmet Egrlić istaknuo je da elektro-metalni sektor predstavlja najveći izvozni brend BiH, sa preko 40% ukupnog izvoza. Naglasio je visok nivo tehnologije i obrade u ovom sektoru te veliki potencijal za dalji razvoj.
"Prije dva mjeseca imali smo priliku ugostiti investitore iz Saudijske Arabije koji žele ulagati u projekte vrijedne od 200 miliona do više od milijardu dolara – stadione, aerodrome, željeznice, metroe", rekao je Egrlić. On je naglasio da postoji ogroman prostor za zajednički nastup kompanija iz BiH, regiona i EU, ali i potreba za jačanjem vlastitih potencijala i konkurentnosti.
IT sektor i globalne prilike
Posebni predstavnik za Zapadni Balkan, Nedim Makarević, govorio je o ogromnom potencijalu IT sektora. Prisjetio se primjera iz Norveške gdje su, u saradnji sa tamošnjim Ministarstvom vanjskih poslova i agencijom Innovation Norway, bh. IT kompanije imale priliku predstaviti se globalnim gigantima poput Applea, Microsofta i Oraclea.
"Osamnaest naših IT firmi došlo je, osam se predstavilo i Norvežani su bili šokirani kvalitetom. Neki su na licu mjesta potpisali ugovore", naglasio je Makarević, dodajući da uslužni sektor, posebno IT, ima ogroman prostor za rast i međunarodnu afirmaciju.
Moderatorica Hatidža Hadžimuhamedović, menadžerica investitorske zajednice BHBAN, podsjetila je na važnost startup ekosistema.
"Oktobar je izvanredan mjesec za startupe. U Sarajevu će se po prvi put održati Slash, jedno od najvećih svjetskih okupljanja, a tu su i Text Stars i Business Angel Summit", istaknula je, pozivajući sve da podrže mlade ljude i inovacije.
Šta Balkanu treba za privlačenje investicija?
Na pitanje kako Balkan može postati privlačniji za strane investitore, Makarević je odgovorio metaforom: "Kapital je kao uplašena srna. Ako namiriše lava, bježi. A taj lav je nesigurnost koja se kod nas stalno potencira kroz političke tenzije".
Kao ključne prepreke naveo je slabu digitalizaciju, komplikovanu administraciju i fragmentirane pravne okvire. Naglasio je i neiskorišteni potencijal obnovljivih izvora energije – solarnih i hidro kapaciteta – koji bi mogli privući velike investicije.
Perspektiva regionalnog povezivanja
David Piegazki, generalni sekretar Investicionog foruma privrednih komora Zapadnog Balkana 6, posebno je istaknuo važnost digitalizacije i zajedničkih certifikata u trgovini.
"Made in Bosnia and Herzegovina ili Made in Kosovo može postati Made in Western Balkan. To ne znači gubitak identiteta, već zajednički nastup na globalnom tržištu", kazao je.
Piegazki je naglasio i značaj dualnog obrazovanja i ulaganja u tehničke škole. Kao primjer naveo je program Regional Challenge Fonds, finansiran od strane njemačke Razvojne banke, u koji je u posljednjih sedam godina uloženo više od 75 miliona eura.
"Ako mladi ljudi vide kvalitetne škole i firme ovdje, željet će ostati, jer nigdje nije ljepše nego kod kuće", poručio je.
Panel „Regionalna saradnja“ pokazao je da elektro-metalni i IT sektor nose najveći izvozni potencijal, dok startup scena i digitalizacija nude priliku za privlačenje stranih investicija.
Ključ za privredu Balkana leži u zajedničkom nastupu na međunarodnim tržištima, modernizaciji infrastrukture, kao i ulaganju u obrazovanje i mlade kadrove.
S.B.
