Vijeće ministara Bosne i Hercegovine ni na današnjoj sjednici nije prihvatilo informaciju o usklađivanju Reformske agende s pratećim dokumentima, među kojima su Reformska agenda i Lista reformi.
Podsjetimo, nakon što na vanrednoj telefonskoj sjednici nije postignut dogovor, materijali su ponovo razmatrani u redovnoj proceduri. U prvom krugu glasanja ministar Staša Košarac glasao je protiv, dok ministar finansija Srđan Amidžić nije prisustvovao sjednici. Drugi krug glasanja predviđen je na narednom zasjedanju, koje bi trebalo biti održano u narednim danima.
Bez njegovog konačnog usvajanja Bosna i Hercegovina ostaje bez sredstava iz Plana rasta, što ne znači samo finansijski gubitak, već i slabljenje povjerenja Evropske unije u sposobnost zemlje da sprovede preuzete obaveze. Izostanak političke volje i spremnosti na kompromis dodatno usporava reformske procese i potkopava kredibilitet BiH kao kandidata za članstvo u EU.
Plan rasta Evropske unije za Zapadni Balkan, predstavljen krajem 2023. godine, zamišljen je kao instrument za brže uključivanje regiona u evropsko tržište i motivaciju država da provedu ključne reforme. Vrijednost paketa iznosi oko šest milijardi eura, od čega su dvije milijarde bespovratna sredstva, a četiri milijarde povoljni krediti. Dodjela tih sredstava zavisi od napretka u oblastima vladavine prava, ekonomske konkurentnosti i jačanja administrativnih kapaciteta.
Sam Plan rasta nastavlja se na Reformsku agendu iz 2015. godine, koja je bila usmjerena na fiskalnu stabilnost, tržište rada i privredni rast, dok novi program donosi i direktne finansijske koristi dostupne samo uz dosljednu provedbu reformi.
Dosadašnja odgađanja i neusaglašavanje teksta Agende već su koštali BiH 108,5 miliona eura planiranih iz evropskog fonda. Evropska komisija jasno je poručila da, ukoliko finalna verzija ne bude dostavljena do 30. septembra, sredstva za BiH mogu biti dodatno umanjena za još deset posto.
