Jusić: Jačanje odbrane BiH važnije od aktivnosti susjeda

Nekadašnji zamjenik ministra odbrane Bosne i Hercegovine Sead Jusić izjavio je da bilo koja vrsta vojno-sigurnosnih promjena u susjedstvu, koje je koliko juče izvodilo ili podsticalo agresiju i zločine u Bosni i Hercegovini, stvara kod dobrog dijela bosanskohercegovačke javnosti stigmu ugroženosti analogno događajima devedesetih godina prošlog stoljeća.

Jusić je to kazao na pres-konferenciji uoči današnje sesije Asocijacije nazavisnih intelektualaca u Sarajevu "Krug 99“ kao gost uvodničar o temi "Odbrambena pozicija BiH trideset godina nakon Dejtonskog mirovnog sporazuma“.

''Nepobitna je činjenica da su stradavanja s najtežim oblicima ratnih zločina u Bosni i Hercegovini tokom dvadesetog stoljeća, sa kulminacijom u devedesetim godinama, bili posljedica velikodržavnih projekata Srbije i Hrvatske. Svjedoci smo da se tokom svih ovih trideset godina od Dejtonskog mirovnog sporazuma, pored historijskog revizionizma događaja iz Drugog svjestskog rata, vrši planska nacionalna i kulturno-historijska identifikacija sa profašističkim i fašističkim pokretima iz tog doba. Slavljenje zločinaca i njihovih zločinačkih djela iz vremena agresije na Bosnu i i Hercegovinu, koje je kao takve okarakterisao i međunarodni sud u Hag, nedvojbeno nas navodi na zaključak da velikodržavni projekti nisu odbačeni'' – kazao je Jusić.

Opća odbrambena (ne)sposobnost građana BiH za sve vrste sigurnosno-odbrambenih izazova razlog je reakcija javnosti za sva dešavanja u sferi odbrane u bližem okruženju.

Smanjivanjem broja onog dijela oružanih snaga koji je branio i odbranio opstanak države Bosne i Hercegovine, proglašavanjem njihovog mahom zarobljenog teškog naoružanja neperspektivnom vojnom imovinom prije nego su riješena sredstva za zamjenu novom, uz ukidanje služenja vojnog roka u BiH, tokom odbrambenih reformi koje predugo traju, odrazilo se na opću odbrambenu sposobnost građana koji su po svim elementima, od evidencione do vojno-stručne osposobljenosti, izvan sistema odbrane države BiH.

''Svježe historijsko pamćenje lahko stvara narativ trke u naoružavanju u regiji s implikacijama zabrinutosti najvećeg dijela bosanskohercegovačke javnosti, stoga je nužno da to pitanje sagledamo u realističnijem kontekstu koji može, ali ne i nužno, biti prijetnja Bosni i Hercegovini. Povratak vojnog roka u regiji kao europski trend nije jednostavan proces. Primjera radi, Hrvatska reaktivira služenje vojnog roka u trajanju od dva mjeseca uz mogućnost prigovora savjesti i civilnog služenja, pri čemu će se u Hrvatskoj zakonski cjelokupni proces nazivati Temeljno vojno osposobljavanje, što će godišnje koštati Hrvatsku približno cca 50 miliona maraka za vojni dio plus sredstva iz civilnog služenja'' – riječi su Seada Jusića.

On smatra da aktivnosti Srbije i Hrvatske u pogledu obaveznog ili dobrovoljnog služenja vojnog roka za osobe s dvojnim državljanstvom ne treba predimenzionirati kao izravnu prijetnju od naših susjeda uz uslov da se istovremeno vrši adekvatno odbrambeno obrazovanje i osposobljavanje mladih generacija i izvan kapaciteta Oružanih snaga Bosne i Hercegovine u nadležnim obrazovnim institucijama.

Sadašnji stepen saradnje sa NATO savezom na temelju najnovijeg jedinstvenog programa kreiranog posebno za BiH garancija je posebnog statusa koji BiH ima u NATO savezu i dobra prilika za snažniji zamah ka punopravnom članstvu.

Izvjesnost ili, zbog političkih blokada iz entiteta Republika Srpska neizvjesnost stupanja BiH u sigurnosni sistem NATO saveza, nameće odgovornost u promišljanju i planiranju svih mogućih aspekata bosanske odbrambene politike, smatra Sead Jusić, bivši zamjenik ministra odbrane Bosne i Hercegovine.

Dejtonski mirovni sporazum nije samo zaustavio rat već je donio snagom autoriteta njegovih kreatora i svjedoka najjači međunarodni ugovor koji garantuje teritorijali integritet i suverenitet Bosni i Hercegovini, zaključio je on na pres-konferenciji održanoj uoči današnje sesije asocijacije "Krug 99".