Prigradske općine u snježnoj krizi: Hadžići kao primjer, Vogošća bez informacija

Snježni kolaps u Kantonu Sarajevo pokazao je da se kriza ne mjeri samo visinom nanosa i brojem grtalica, već i sposobnošću institucija da pravovremeno i jasno komuniciraju s građanima. Nakon što smo analizirali reakcije i javne nastupe načelnika “gradskih” općina, sada donosimo pregled komunikacije i djelovanja općina koje često ostaju u sjeni, a čine značajan dio Kantona: Hadžići, Ilijaš, Trnovo i Vogošća.

Jer, dok su se Sarajlije borile sa zaleđenim ulicama, padinskim naseljima i prekidima u javnom prevozu, pritisak nije bio manji ni u općinama koje imaju veći broj lokalnih puteva, brdsko-planinski teren, ali i veći rizik od poplava i klizišta. Upravo zato, način na koji su njihove institucije komunicirale i organizovale reakciju postao je važan pokazatelj ko je imao plan.

Hadžići: Kad komunikacija postane dio rješenja

Ako je u ovoj krizi bilo općine koja je pokazala kako izgleda sistemska i odgovorna komunikacija, to su Hadžići.

Načelnik Eldar Čomor u obraćanju građanima nije skrivao probleme, ali je ponudio ono što građani u kriznim situacijama najviše traže: jasne informacije, objašnjenje prioriteta i dostupnost službi.

Hadžići su, prema zvaničnim informacijama, u proces zimskog održavanja uključili 20 specijalizovanih mašina na skoro 300 kilometara lokalnih puteva, uz rad koji je trajao praktično bez prekida i danju i noću. Uspostavljeni su i dispečerski centri po mjesnim zajednicama, a brojevi telefona javno su objavljeni, uz mogućnost prijave problema direktno koordinatorima na terenu. Samo prvog dana, koordinator zimske službe zaprimio je oko 700 poziva, što pokazuje razmjere potrebe za komunikacijom.

Čomor je, osim zahvalnosti službama i izvođačima, javno priznao da je bilo propusta, najavio da će se oni ispravljati i poručio podizvođačima da će se “tražiti druga rješenja” ukoliko ne budu radili odgovorno.

U istom obraćanju objasnio je i probleme koji se često zanemaruju: blokade zbog nepropisno parkiranih vozila, nerazumijevanje prioriteta (padinske ulice prije ravničarskih dijelova), pa čak i pokušaje širenja dezinformacija, što je, prema njegovim riječima, otežavalo koordinaciju.

U kriznim situacijama građani ne očekuju savršenstvo, ali očekuju da se neko javlja, da neko objašnjava i da se neko pojavljuje na terenu. U Hadžićima su, čini se, dobili upravo to.

Ilijaš: Fokus na sigurnost – poplave i obustave saobraćaja

U Ilijašu je komunikacija bila rjeđa, ali operativno usmjerena. Za razliku od općina koje su komunicirale isključivo kroz snježni kolaps, Ilijaš je morao paralelno reagovati i na posljedice izlijevanja rijeke Bosne.

Općina Ilijaš objavila je zvanično obavještenje o obustavi saobraćaja na lokalnim putnim pravcima Kadarići – Ljubnići i put u naselju Malešići (kod Ozrenke)

Građanima je upućen apel da poštuju postavljenu signalizaciju i koriste alternativne pravce, dok su Civilna zaštita i nadležna općinska služba izašle na teren kako bi postavile barijere i saobraćajnu signalizaciju.

Ilijaš je u ovom slučaju komunikaciju vodio kroz logiku “prvo sigurnost”, što je razumljivo u općini gdje je rizik od poplava jednako ozbiljan kao i snijeg.

Trnovo: Kratko i institucionalno – posjeta Kantona i procjena stanja

Trnovo je, u odnosu na Hadžiće ili Novi Grad, imalo mnogo manje komunikacije prema građanima, ali je na službenim kanalima objavljeno da su općinu posjetili premijer Kantona Sarajevo Nihad Uk, ministar komunalne privrede i komandant Štaba Civilne zaštite KS Mladen Pandurević, te direktor Kantonalne uprave Civilne zaštite KS Dženan Brkanić.

Tokom posjete, razgovarano je o stanju na području općine i potencijalno ugroženim lokacijama, uključujući i branu Bogatići, uz poruku da je situacija pod kontrolom, ali da su rizici – poplave i klizišta – realni zbog obilnih padavina.

Na stranici su objavljene i preporuke Štaba Civilne zaštite za provođenje mjera zaštite i spašavanja, što pokazuje da je fokus Trnova u ovom periodu bio više na preventivi i institucionalnom odgovoru, nego na svakodnevnim izvještajima.

Vogošća: Tišina kao obrazac, ne izuzetak

Dok su neke općine pokušavale biti prisutne, makar kroz kratka obavještenja ili terenske izvještaje, u Vogošći se ponavlja isti obrazac koji smo već primijetili i u Općini Centar.

Na službenim kanalima Općine Vogošća, kao ni u javnim istupima načelnika Migdada Hasanovića, nije bilo relevantnih obavještenja ili uputa građanima tokom krize.

Podsjetimo, ista situacija je i sa Općinom Centar koja i dalje nema nikakvih javnih obavještenja.

Načelnik Srđan Mandić nije se oglašavao na svojim zvaničnim kanalima, niti su na službenoj web stranici i društvenim mrežama Općine objavljene konkretne informacije koje bi građanima dale orijentaciju. Istovremeno, nakon našeg jučerašnjeg teksta, javio nam se veći broj razočaranih građana. Prema nezvaničnim informacijama, načelnik je van zemlje na skijanju.

Krizne situacije ne pamte se po snijegu, nego po odgovoru vlasti

Ova kriza ogolila je razlike među općinama Kantona Sarajevo, neke su komunicirale kao da su dio rješenja, druge kao da se kriza njih ne tiče.

U vremenu kada građani više ne traže samo mehanizaciju, nego i transparentnost, odgovornost i prisustvo, komunikacija nije sporedna stvar – ona je dio kriznog menadžmenta. I u ovoj krizi, jednako jasno kao i na cestama, vidjelo se ko ima sistem i odgovornost prema građanima koji su ih birali.

S.B.