Brčko distrikt u narednom periodu mogao bi postati novi finansijski centar u Bosni i Hercegovini, zahvaljujući planiranom osnivanju berze koja bi osim lokalnog imala i regionalni značaj, ističe za Fenu predsjednica Privredne komore Brčko distrikta Sanela Hadžajlić te dodaje da je komora od početka uključena u ovaj projekat i da je spremna podržati privrednike u pripremi za rad na berzi.
Privredna komora je, kako navodi, željela pokrenuti projekat osnivanja berze i podržava inicijativu.
''Od početka smo konsultirani u vezi projekta i pažljivo radimo na izgradnji, ove za Brčko distrikt, značajne finansijske institucije te smo raspolaganju pokretačima projekta za njegovu dalju realizaciju. Osnivanje berze je značajan korak u afirmaciji Brčko distrikta kao stabilnog okruženja za poslovanje, što ne samo će dovesti do povećanja investicija i razvoja postojećih privrednih subjekata nego i do mogućnosti novih investitora i umrežavanja s postojećim privrednicima da Brčko distrikt postane finansijski centar koji će investitorima omogućiti sigurno ulaganje'' - kazala je Hadžajlić.
S druge strane, kako navodi, građanima će donijeti kvalitetan život, nova radna mjesta te će zaustaviti odliv radne snage. Ovo, prema njenim riječima, predstavlja benefit ne samo za Brčko distrikt već i za ciijelu Bosnu i Hercegovinu.
''Uvođenje berze je značajan korak u afirmaciji Brčko distrikta kao stabilnog okruženja za poslovanje, što će dovesti do povećanja investicija i razvoja postojećih privrednih subjekata, ali i otvaranja prostora za nove investitore. To znači nove radne prilike i kvalitetan život za građane, te zaustavljanje migracije'' - navela je Hadžajlić.
Privredna komora, dodaje, planira i edukacije privrednika u saradnji s osnivačima berze, kako bi lokalne firme bile spremne za trgovanje odmah po uspostavljanju institucije.
''Već sada vidimo veliku zainteresiranost privrednika, a kroz umrežavanje sa stranim investitorima stvorit će se dodatne poslovne prilike za sve uključene strane. Nećemo čekati maj ili juni, krećemo ranije, kako bi firme bile spremne čim berza profunkcionira. Privredna komora je centar privrednicima i nastojimo im dati sve potrebne informacije'' - pojašnjava Hadžajlić.
S obzirom na to da je iskazana velika zainteresiranost privrednika za osnivanjem i funkcioniranjem berze, Privredna komora je planirala edukacije u saradnji s investitorima, odnosno osnivačima Berze.
''U stalnom smo kontaktu s njima i pravimo plan edukacija za članove Privredne komore kako bismo im donijeli što više znanja o mogućnostima koje pruža berza. Već sada vidimo pozitivne reakcije privrednika, veliki interes. Privredna komora je uvijek spona između domaćih privrednika i investitora'' - navela je.
Širi ekonomski kontekst analizirala je Snježana Zarić s Katedre za ekonomsku politiku, teoriju i razvoj Ekonomskog fakulteta u Brčkom, koja podsjeća da teorije finansijskog rasta jasno ukazuju na potencijalne koristi, ali i rizike razvoja finansijskih tržišta, posebno na malim i novim tržištima.
''Kroz teorije finansijskog rasta i razvoja koje u osnovi ukazuju na kanale kroz koje finansijska tržišta (uključujući tu i berze) i institucije, sagledavamo kako berze mogu doprinijeti razvoju jedne privrede. Funkcionalna finansijska tržišta omogućavaju efikasniju alokaciju kapitala kroz njegovo usmjeravanje ka produktivnim projektima i firmama, osigurava bolje upravljanje i diverzifikaciju rizika, što je posebno značajno u kontekstu finansiranja inovativnih projekata koji su po svojoj prirodi rizičniji i često nemaju pristup bankarskom finansiranju'' - istaknula je.
Ona ističe da bi berza u Brčkom mogla imati puni smisao ako se poveže s realnim sektorom i inovativnim industrijama, te ako se pozicionira kao regionalna platforma otvorena i za susjedne zemlje.
U kontekstu da li berza može doprinijeti razvoju konkurentnog tržišta i povećanju investicija te da li postoji rizik od monopolizacije i zatvorenih mreža politički zaštićenih aktera, Zarić pojašnjava da bi se u tom slučaju potkopala konkurencija, inovacije i razvojna funkcija berze.
''S obzirom na to da u BiH postoje dvije berze – Banjalučka i Sarajevska, od kojih obje imaju nizak nivo likvidnosti u smislu odnosa prometa i tržišne kapitalizacije i generalno slabu sekundarnu trgovinu akcija, Brčanska berza bi mogla postati generator lokalnog razvoja, a i razvoja BiH. To bi moglo biti realizirano samo ako bi bila praćena osnivanjem slobodne ekonomske zone u Brčkom. To bi moglo podstaknuti razvoj inovativnih i izvozno orijentiranih industrija, koje bi se mogle finansirati posredstvom Brčanske berze. U takvim okolnostima realni i finansijski sektor parelelno bi rasli i razvijali se.''
Pojašnjava da uspostavljanje berze može povećati štednju i investicije, ali će njeni efekti biti ograničeni ukoliko ne dođe do tehnološkog napretka.
''S druge strane, dugoročni ekonomski rast može se podstaći ulaganjem u ljudski kapital, istraživanje i razvoj i inovacije. Stoga ukoliko se posredstvom berze u Brčkom budu finansirali inovativni projekti, te podstaknu kompanije da više ulažu u istraživanje i razvoj zbog lakšeg pristupa i nižih troškova kapitala, ona bi mogla doprinijeti dugoročnom ekonomskom rastu lokalne privrede. Ipak, očekivanja treba zadržati realnim, imajući u vidu dosadašnja iskustva Banjalučke i Sarajevske berze. Ovaj projekat je itekako značajan, ne samo u Bosni i Hercegovini, nego i u Evropi, pa i u pogledu konkurencije, zato što se ulože u inovativne, u tehnološke napredne kompanije'' - izjavila je.
U trenutku kada se sve intenzivnije govori o Južnoj gasnoj interkonekciji, američkom interesu za infrastrukturne projekte i energetiku, berza u Brčkom sve se češće tumači kao dio šire strategije dugoročnog ekonomskog i institucionalnog angažmana Sjedinjenih Američkih Država u Bosni i Hercegovini.
Otpravnik poslova Ambasade SAD-a u BiH John Ginkel, istaknuo je značaj uspostavljanja berze u Brčko distriktu kao važnog koraka ka unapređenju ekonomskih mogućnosti u BiH. Naglasio je da berza može postati pokretač ekonomskog rasta, otvaranja novih radnih mjesta i širenja investicija, te da ulaganje u tržište kapitala predstavlja novu priliku za kompanije i investitore.
Prema njegovim riječima, iskustvo razvijenih tržišta kapitala u SAD-u pokazuje koliko berze mogu doprinijeti rastu i konkurentnosti privrede, a Brčko ima potencijal da postavi novi standard inovativnosti i povjerenja.
U BiH trenutno djeluju dvije berze - Sarajevska i Banjalučka. Sarajevska je primarno fokusirana na tržište kapitala u Federaciji BiH. Iako predstavlja glavno tržište u FBiH, njen promet je relativno nizak u poređenju s razvijenijim tržištima. To znači da likvidnost nije visoka, a većina transakcija je simbolična ili koncentrirana na nekoliko najpoznatijih kompanija.
Banjalučka berza također bilježi nizak promet i relativno mali broj transakcija, što dodatno ograničava likvidnost tržišta. Primjetno je da su investitori, naročito strani, vrlo ograničeno prisutni, a tržište se uglavnom oslanja na domaće kompanije i investitore.
