Zakon blokirao reviziju: Pet socijalnih ustanova ostalo bez finansijskog nadzora

Federalni Ured za reviziju institucija u Federaciji Bosne i Hercegovine obustavio je finansijsku reviziju ustanova socijalne zaštite za 2025. godinu, ostavljajući pet federalnih ustanova bez nezavisne kontrole nad njihovim finansijskim poslovanjem. Razlog nije u tehničkim ili organizacionim preprekama, već u mnogo ozbiljnijem problemu, nepostojanju jasnog, zakonitog i primjenjivog okvira finansijskog izvještavanja, bez kojeg revizija po profesionalnim standardima nije moguća.

Riječ je o sistemu koji obuhvata ustanove zadužene za socijalno zbrinjavanje, zdravstvenu njegu, odgoj i obrazovanje najranjivijih kategorija stanovništva, a koji je u nadležnosti Federalnog ministarstva rada i socijalne politike, na čijem je čelu ministar Adnan Delić. Osnivač ustanova je Parlament Federacije BiH, što dodatno pojačava institucionalnu težinu problema.

Revizije planirane za cijeli sistem, a ne pojedinačne slučajeve

Ured za reviziju je u godišnjem planu za 2025. godinu predvidio finansijsku reviziju pet federalnih ustanova socijalne zaštite - Ljubuški, Pazarić, Drin, Bakovići i Sarajevo. Time je po prvi put bio obuhvaćen gotovo kompletan institucionalni okvir ovog sektora. Revizije su trebale obuhvatiti i ustanove koje su već bile predmet javnih kontroverzi, ali i one koje rijetko dolaze u fokus javnosti, s ciljem da se sagleda ukupno finansijsko upravljanje sistemom.

"Cilj planiranih revizija bio je pribaviti razumno uvjerenje o tome jesu li finansijski izvještaji ustanova, u svim značajnim aspektima, sačinjeni u skladu s primjenjivim okvirom finansijskog izvještavanja, kao i procijeniti primjenjuje li rukovodstvo ustanova zakone i propise i koristi li sredstva za odgovarajuće namjene, te ocijeniti finansijsko upravljanje i sistem internih kontrola". navodi se u izvještaju.

Revizijski proces je formalno započeo u novembru 2025. godine, slanjem pisama najave i zahtjeva za dokumentacijom. Međutim, već u fazi planiranja i početnih aktivnosti revizori su došli do zaključka da se revizija ne može provesti na način koji bi omogućio davanje pouzdanog i profesionalno utemeljenog mišljenja.

Pravni okvir koji reviziju čini nemogućom

Ključni problem, prema nalazu Ureda, proizlazi iz zakonskih rješenja donesenih 2022. godine, kada je stupio na snagu Zakon o ustanovama socijalne zaštite FBiH. Taj zakon propisuje da federalne ustanove socijalne zaštite vode finansijsko poslovanje po pravilima koja važe za budžetske korisnike.

Istovremeno, Zakon o budžetima FBiH iste te ustanove definiše kao vanbudžetske korisnike, čime im onemogućava primjenu budžetskog računovodstva. Time su ustanove dovedene u paradoksalnu situaciju: zakon im nalaže primjenu sistema koji po drugom zakonu na njih ne može biti primijenjen.

U takvom normativnom vakuumu nije jasno koji se računovodstveni standardi koriste, kako se priznaju i mjere bilansne stavke, niti kakav je oblik i sadržaj finansijskih izvještaja. Revizori su zaključili da nijednim propisom nije uspostavljen prihvatljiv okvir finansijskog izvještavanja, što je osnovni preduslov za bilo kakvu reviziju.

Interni akti kao zamjena za zakon

U praksi su ustanove pokušale nadomjestiti ovu pravnu prazninu donošenjem vlastitih internih akata. Međutim, Ured za reviziju je utvrdio da su ti akti neujednačeni, međusobno neusaglašeni i često u koliziji s važećim zakonima. U nekim slučajevima miješaju se elementi različitih računovodstvenih okvira, dok u drugima nedostaju osnovna pravila za sastavljanje finansijskih izvještaja.

Takva situacija, upozoravaju revizori, ne samo da onemogućava reviziju, već stvara i realan rizik da finansijski podaci koje koriste uprave ustanova, resorno ministarstvo i zakonodavac nisu pouzdani, uporedivi niti potpuni.

Zašto Ured nije “zažmirio” i dao mišljenje

Ured za reviziju je izričit i smatra da bi nastavak revizije u ovakvim okolnostima bio profesionalno neodgovoran i suprotan međunarodnim revizijskim standardima. Davanje revizorskog mišljenja bez jasnog okvira značilo bi stvaranje privida zakonite kontrole, što bi moglo dovesti u zabludu Parlament FBiH, Vladu FBiH i javnost.

Zbog toga Ured nije dao revizorsko mišljenje, zaključak niti bilo kakav oblik uvjerenja o finansijskim izvještajima i usklađenosti poslovanja ustanova za 2025. godinu. Time je, praktično, cijeli sektor socijalne zaštite ostao izvan dometa nezavisne finansijske kontrole.

Odgovornost se ne može zaobići

Ovakav ishod ima jasne institucionalne implikacije. Parlament FBiH, kao osnivač ustanova i najviši zakonodavni organ, ostao je bez ključnog mehanizma nadzora. Istovremeno, Federalno ministarstvo rada i socijalne politike, na čijem je čelu Adnan Delić, ostalo je bez nezavisne procjene finansijskog upravljanja u sektoru za koji je nadležno.

Revizori podsjećaju da su još ranijih godina u ovim ustanovama uočavane neujednačenosti u vođenju poslovnih knjiga, te da su na te probleme ukazivali i prilikom davanja mišljenja na nacrt zakona – upravo na zahtjev resornog ministarstva. Uprkos tim upozorenjima, zakon je usvojen bez rješenja ključnih računovodstvenih pitanja.

Neprovođenje finansijske revizije ne znači automatski da su ustanove poslovale nezakonito, ali znači da ne postoji nezavisna potvrda da su poslovale zakonito i transparentno. To ostavlja prostor za greške, zloupotrebe i loše upravljanje, u oblasti koja se bavi osobama s invaliditetom, djecom bez roditeljskog staranja i drugim ranjivim grupama.

Ured za reviziju uputio je apel da bez hitnog i preciznog normativnog uređenja finansijskog izvještavanja, neće biti moguće provesti ni buduće revizije. Dok se taj problem ne riješi, sistem socijalne zaštite u Federaciji BiH ostaje bez jednog od osnovnih mehanizama transparentnosti i javne odgovornosti.

S.B.