FBiH ostaje bez zanatlija: Spremaju se poticaji i nova pravila za deficitarna zanimanja

U vremenu kada tržištem dominira jeftina uvozna roba, tradicionalni zanati i dalje čuvaju vještine ručne izrade koje se prenose generacijama. Njihov opstanak, kao i razvoj drugih deficitarnih zanimanja, u velikoj mjeri zavisi od sistemske podrške. Istovremeno, unapređenju poslovnog okruženja trebao bi doprinijeti i novi zakon o tržištu rada, kojim bi se aktivni tražioci zaposlenja trebali odvojiti od pasivnih.

Porodična tradicija koja traje decenijama

Među zanatlijama koji nastavljaju porodičnu tradiciju je kazandžija Ismet Husejnović, koji se ovim poslom bavi gotovo tri decenije. Iako se način proizvodnje i tržište mijenjaju, njegov zanat i dalje opstaje.

"Naslijedio sam zanat od oca Muhameda, koji je trenutno najstariji kazandžija, ima 80 godina. Uspjeli smo očuvati ove stare tradicionalne zanate", kaže kazandžija Ismet Husejnović.

Tradicionalna ručna izrada danas se susreće i s potpuno novim tehnološkim okolnostima, uključujući sve veću primjenu umjetne inteligencije. Husejnović se prisjetio situacije u kojoj je upravo AI postao tema razgovora s mušterijom.

"Neki dan smo imali poziv iz Ljubljane, gdje smo trebali jednu džezvu iskucati po narudžbi. Čovjek govori: 'Nacrtaće umjetna inteligencija pa će mi poslati mejlom.' Ja sam se na to nasmijao i rekao: 'Ne trebam ti ja kucati, neka ti kuca umjetna inteligencija.' Tako smo se malo i našalili", prepričava Husejnović.

Nedostaje i zanatlija

Očuvanje tradicionalnih zanata nije značajno samo s ekonomskog aspekta, već predstavlja i način očuvanja naslijeđa i identiteta. Iz Obrtničke komore Kantona Sarajevo ukazuju da je podrška potrebna i drugim deficitarnim zanimanjima, a kroz različite programe nastoje ih približiti mladima.

"Imamo problem sa zanimanjem stolara, sa starim tradicionalnim zanatima poput kazandžije, limara i nekih drugih zanata. Također, pristojno je interesovanje i u tekstilnoj školi, gdje imate neke nove smjerove, da tako kažem. Naročito je interesantan smjer dizajner", navodi Naser Idrizagić, predsjednik Obrtničke komore Kantona Sarajevo.

Podaci s tržišta rada pokazuju da poslodavci u Federaciji Bosne i Hercegovine posebno traže radnike zanatskih, tehničkih i uslužnih zanimanja, ali potreba postoji i za pojedinim visokoobrazovanim kadrovima.

Jedan od koraka kojim bi se trebalo odgovoriti na potrebe privrede jeste donošenje pravilnika kojim će se preciznije utvrđivati deficitarna zanimanja.

"Izrađen je pravilnik o deficitarnim zanimanjima i nadam se da će taj pravilnik što prije stupiti na snagu. Kada kažem deficitarna zanimanja, mi ćemo svake godine donositi odluku o deficitarnim zanimanjima, shodno potrebama samih djelatnosti", rekao je Adnan Delić, ministar rada i socijalne politike Federacije Bosne i Hercegovine.

Dok se čeka njegova primjena, stručnjaci smatraju da bi obrazovni sistem trebalo snažnije povezati s potrebama poslodavaca, posebno kroz finansijsku podršku programima za školovanje kadrova kojih nedostaje.

"Definitivno bi trebalo planirati različite poticaje, u smislu čak i subvencioniranja obrazovnih programa. Vlast treba davati stipendije za školovanje kako bi se kandidati tako privukli", smatra ekonomist Igor Gavran.

Nepijavljeni rad dodatni izazov

Uz nedostatak kvalificiranih radnika, jedan od problema na tržištu predstavlja i rad bez registrovane djelatnosti. Na ovu pojavu upozoravaju iz Službe za zapošljavanje Kantona Sarajevo.

"Masa zanatlija radi bez prijavljenih firmi. Dolaze i naplaćuju od ljudi. Svaki građanin ima pravo pitati dolazi li mu u kuću neko ko ima prijavljen obrt ili dolazi neko ko nikome ne plaća poreze", upozorava Amina Džonlagić, direktorica Službe za zapošljavanje Kantona Sarajevo.

Podrška je, s druge strane, potrebna privrednicima i poduzetnicima koji uredno izmiruju obaveze prema državi. Vlada Federacije BiH je u maju za subvencije privatnim preduzećima i poduzetnicima izdvojila gotovo 22 miliona KM.

Paralelno s tim mjerama pripremaju se i promjene propisa. Iz Ministarstva rada navode da nova zakonska rješenja otvaraju reformski proces koji traje gotovo tri godine, a čiji je cilj da Federacija BiH dobije savremeniji i funkcionalniji sistem upravljanja tržištem rada.

"Jedan od glavnih ciljeva Strategije zapošljavanja Federacije jeste usklađivanje obrazovnog sistema s potrebama tržišta rada i nadam se da ćemo na tom polju napraviti određene iskorake", naglasio je Delić.

Takve promjene očekuju i zanatlije koje svojim radom nastavljaju tradiciju ručne izrade. Među njima su kazandžije, čijim vještinama običan komad bakra dobija novu, upotrebnu i tradicionalnu vrijednost, prenosi Federalna.

Husejnović mladima na kraju upućuje poruku:

"Poruka mladima: uvijek kažem, učite jezike, slušajte svoje roditelje. Rezultat uvijek dođe, samo treba imati san."