Dok rast cijena nafte ponovo povećava troškove vozačima i privredi, zemlje regiona posežu za smanjenjem akciza kako bi ublažile poskupljenja. Hrvatska je posljednja dodatno intervenirala na dizel, slične mjere provode Srbija i Crna Gora, dok u Bosni i Hercegovini akcize na državnom nivou nisu smanjene.
Hrvatska vlada je 21. septembra dodatno smanjila trošarinu na dizelsko gorivo za 0,03 eura po litru. Nakon ove intervencije, trošarina na dizel nalazi se 0,10 eura po litru ispod minimalnog nivoa propisanog direktivom Europske unije, za šta je Hrvatska dobila saglasnost Europske komisije.
Ipak, intervencija države nije bila dovoljna da potpuno zaustavi rast cijena. Od 22. septembra maksimalna cijena benzina u Hrvatskoj iznosi 1,74 eura po litru, što je cent više nego ranije, dok je dizel poskupio za šest centi i sada košta 1,91 euro. Plavi dizel dostigao je 1,50 eura po litru. Ove cijene važit će sedam dana.
Prema računici hrvatske Vlade, bez uvedenih mjera razlika bi bila znatno veća. Litar benzina koštao bi 1,95 eura, dok bi cijena dizela dostigla 2,26 eura. To znači da državne intervencije trenutnu maksimalnu cijenu dizela drže 35 eurocenti, odnosno oko 0,68 KM, ispod nivoa koji bi, prema Vladi, bio dostignut bez mjera.
Dizel u Hrvatskoj mogao bi uskoro pojeftiniti
Nakon posljednjeg poskupljenja, iz Hrvatske već stižu najave mogućeg obrata.
Ministar gospodarstva Ante Šušnjar izjavio je u srijedu da aktuelna kretanja na tržištu ukazuju na smirivanje cijena te da bi dizel mogao pojeftiniti već naredne sedmice.
"Možemo očekivati pad cijena dizelskog goriva sljedeći tjedan", rekao je Šušnjar.
Konkretan nivo do kojeg bi cijena mogla pasti nije naveo. Kazao je i da Vlada raspolaže dodatnim mogućnostima za intervenciju ukoliko one budu potrebne. Prema njegovim riječima, Hrvatska trenutno ima popunjene zalihe goriva i nema problema sa sigurnošću snabdijevanja.
Crna Gora akcizu na dizel smanjila za 40 posto
Sličnim putem krenula je i Crna Gora. Tamošnja Vlada smanjila je akcizu na benzin za 30 posto, dok je za dizel umanjena za 40 posto.
Uprkos tome, rast nabavnih cijena doveo je do poskupljenja i na crnogorskim pumpama. Od 22. septembra maksimalna cijena eurosupera 95 iznosi 1,74 eura, eurosupera 98 je 1,78 eura, dok eurodizel košta 1,95 eura po litru.
Ove cijene primjenjuju se do 28. septembra, nakon čega slijedi novi obračun.
I Srbija je tokom ove godine posegnula za smanjenjem akciza na naftne derivate. Vlada Srbije je u julu dodatno smanjila akcize za ukupno 20 posto, navodeći da je cilj zaštita domaćeg tržišta od posljedica poremećaja na međunarodnom tržištu.
Prema informacijama koje prenose regionalni mediji, važenje privremenog smanjenja akciza produženo je do 27. septembra.
U BiH bez smanjenja akciza
Za razliku od susjednih zemalja, u Bosni i Hercegovini nije uvedeno smanjenje akciza na gorivo na državnom nivou. Mjere su uglavnom usmjerene na ograničavanje trgovačkih marži.
U Federaciji BiH maksimalna marža za neaditivirane naftne derivate ograničena je na 0,06 KM po litru u veleprodaji i 0,25 KM u maloprodaji.
Mjere postoje i u Republici Srpskoj, gdje su također propisane maksimalne marže, uz mogućnost umanjenja cijene benzina i dizela za 0,10 KM po litru na benzinskim pumpama koje učestvuju u toj mjeri.
Razlika u pristupu posebno dolazi do izražaja u periodu ponovnog rasta cijena. Dok Hrvatska, Crna Gora i Srbija dio udara pokušavaju amortizovati smanjenjem fiskalnog opterećenja na gorivo, mjere u BiH trenutno su usmjerene prvenstveno na ograničavanje marži distributera.
