Šta je s Južnom interkonekcijom: Bekan otkrio u kojoj je fazi projekat

Projekat Južne interkonekcije trenutno je u fazi završetka ugovora, ali još nema čvrstog roka za početak gradnje niti trenutka kada bi prvi plin mogao poteći prema Bosni i Hercegovini. Amer Bekan, predstavnik američke kompanije AAFS, kaže da se radi na kompleksnom ugovoru koji mora urediti dugoročnu investiciju i finansijski rizik koji preuzima privatni investitor.

Govoreći o trenutnoj fazi projekta, Bekan je kazao da je veliki dio pregovora već završen.

"Mi smo trenutno u fazi završetka ugovora. Kompleksan je ugovor jer je velika investicija u pitanju i to je, kako mi uvijek želimo da naglasimo, jedan dugoročni rad od 50 godina. Tu morate biti oprezni."

Ugovor, kako je objasnio, mora biti prilagođen zakonodavstvu Bosne i Hercegovine, evropskim standardima, ali i američkim zakonima jer kapital dolazi iz Sjedinjenih Američkih Država.

"Stvarno je kompleksna stvar gdje ne smijete napraviti grešku. Prije svega zato što ne želimo da ugrozimo sam projekat i, naravno, Vladu Federacije koja je naš partner u cijelom projektu. To stvarno mora biti sigurno, fiksno i dugoročno."

Dodao je da se sada nastoje unaprijed riješiti potencijalni problemi.

"Pošto je mnogo već pregovora, mi smo već pregovarali. Sad je poenta samo da se ugovor privede kraju da počnemo napokon raditi."

Investitor preuzima finansijski rizik

Bekan je govorio i o finansijskom riziku projekta, navodeći da ga u ovom slučaju preuzima privatni investitor.

"Mi smo preuzeli taj rizik na sebe jer ne radimo to zato što nam je to neke dobre volje, nego to jeste finansijska investicija. To je dugoročni posao. Mi vjerujemo u državu i vjerujemo u projekat. Da nismo vjerovali, ne bismo se uopšte ni upustili."

Konačnu vrijednost investicije za sada nije mogao precizirati.

"Ne mogu vam tačno reći koje su brojke pošto se ona konstantno mijenja."

Objasnio je da je Južna interkonekcija bila postojeći projekat koji su planirali preuzeti, ali da su okolnosti u međuvremenu zahtijevale promjene.

"U međuvremenu se izdešavalo dosta nekih stvari gdje smo morali, bili primorani, da tu trasu promijenimo jer nismo mogli imati svu dokumentaciju i tako dalje."

Južna interkonekcija samo dio šire investicije

Bekan je otkrio i da sam plinovod predstavlja samo jedan dio znatno šire planirane investicije.

Jedan od izazova jeste osigurati dovoljno potrošača za količine plina koje bi trebale dolaziti novim pravcem.

Prema njegovim riječima, trenutno najveći dio plina koji se koristi u BiH troši Sarajevo, zbog čega bi ekonomska održivost nove infrastrukture zahtijevala stvaranje dodatne potrošnje.

"Južna interkonekcija je možda jedan od najmanjih investicijskih dijelova. Oni dijelovi koji prate tu investiciju, dakle napravili bi je isplativom, su i plinske elektrane koje su prateći dio te investicije."

Bekan navodi da se govori o protoku od oko 1,5 milijardi kubnih metara plina godišnje.

"Vi to morate negdje potrošiti dok se razvije i uradi gasifikacija industrije u Bosni i Hercegovini. To će potrajati neko vrijeme. Međutim, mi moramo biti već unaprijed spremni, imati zatvoren investicijski sistem, da imamo potrošača."

Značajan dio te potrošnje, prema predstavljenom konceptu, osigurale bi plinske elektrane.

"Mi već sami sebi stvaramo te potrošače i to su većinom i većinskim dijelom te plinske elektrane koje će sada otprilike trošiti nekih 80 do 90 posto svojih kapaciteta koji bi išli Južnom interkonekcijom."

Ali time se otvara novo pitanje – ko će potrošiti električnu energiju proizvedenu u tim elektranama.

Bekan kaže da je zbog toga u širi investicijski koncept uključen i data centar.

"Kome tu struju prodati i mimo industrije, mi moramo imati jednog sigurnog potrošača i to će u suštini biti jedan data centar, jedan najveći u regionu, jedan od samo nekoliko data centara koji će konzumirati otprilike 30 posto kapaciteta jedne plinske elektrane."

Kada bi mogla početi gradnja?

Iako ugovor još nije završen, Bekan je govorio i o internom hodogramu projekta. Pritom je naglasio da realizacija ne zavisi samo od bh. strane.

Južna interkonekcija mora biti povezana s infrastrukturom na teritoriji Hrvatske.

"Mi možemo završiti, ali ne možemo garantovati kada tačno možemo pustiti gas dok hrvatska strana to ne završi."

Kazao je da postoji saradnja s Vladom Hrvatske i Vladom Federacije BiH.

Kada je riječ o samom početku radova, dao je okvirnu mogućnost, ali ne i čvrst rok.

"Ja vam mogu reći ovako okvirno da početi graditi možemo sljedeće godine, tehnički je moguće, ali kada bi taj plin potekao ne ovisi o nama, ovisi, naravno, i o Hrvatskoj."

Gradnja 12 do 24 mjeseca, ali potreban priključak prema Krku

Prema Bekanovim riječima, sama gradnja plinovoda mogla bi trajati između 12 i 24 mjeseca. Međutim, ni završena cijev na bh. strani sama po sebi ne znači da bi plin mogao odmah poteći.

"Možemo reći da će trajati 12 mjeseci, 24 mjeseca, ali onda nemate šta da pustite kroz njega. Da bi to uradili mora, naravno, biti taj plinovod priključen na Krk, na LNG terminal i to je stvar za koju mi ne možemo garantirati."

Ipak, kaže da postoji usklađen hodogram s hrvatskom stranom.

"Dogovorili smo se, kad počnemo mi graditi, kreću i oni graditi u isto vrijeme da bismo imali neku obostranu sigurnost. I za sada to sve funkcionira."

Jedan od razloga zbog kojih završetak ugovora traje jeste i model finansiranja.

"Nažalost, malo vremenski, što se tiče ugovora, traje jer puno je stvari gdje ni u jednom momentu Vlada Federacije ni država BiH neće garantirati ni jednu lipu za investiciju. I to su stvari koje se moraju okvirno u ugovoru riješiti."

O trenutnom statusu Južne interkonekcije govorilo se na centralnom panelu "Energetska održivost BiH s osvrtom na Južnu interkonekciju", održanom u okviru 20. Međunarodnog sajma privrede Tešanj.

Panel je okupio predstavnike institucija, međunarodne zajednice i privrede, a u fokusu su bili sigurnost snabdijevanja, energetska infrastruktura i dalji razvoj energetskog sektora BiH.