Direktor Centra za sigurnosne studije Denis Hadžović kazao je da je broj zaprimljenih žalbi građana na rad policijskih službenika nesrazmjeran broju opravdanih prijava i izrečenih sankcija. Kako je naglasio, oko pet posto zaprimljenih prijava ocijenjeno je kao opravdano, dok je manje od jedan posto policijskih službenika sankcionisano.
Istaknuo je to danas u Sarajevu predstavljajući rezultate istraživanja o radu odbora za žalbe građana na rad policijskih službenika, uspostavljenih na svim nivoima vlasti u Bosni i Hercegovini u okviru projekta "PRAVA – Zaštita prava i podizanje svijesti kroz odgovornost"
Hadžović je naveo da u Bosni i Hercegovini djeluje ukupno 11 odbora za razmatranje žalbi građana na rad policije, ali da postoji značajna razlika u njihovoj organizaciji.
Dodao je da u nekim dijelovima BiH, odbori djeluju pri skupštinama ili parlamentima, dok su u drugim kantonima smješteni u okviru ministarstava unutrašnjih poslova. U pojedinim slučajevima te poslove obavljaju jedinice za profesionalne standarde i unutrašnju kontrolu.
''Cilj ovih mehanizama je unapređenje vladavine prava i jačanje odnosa između građana i policije. Policija ima pravo na legitimnu upotrebu sile, ali uz jasno propisana ograničenja, a građani imaju mogućnost da podnesu žalbu ukoliko smatraju da su im tokom tih interakcija povrijeđena prava'' - kazao je Hadžović.
Dodao je da postojanje nezavisnih odbora doprinosi jačanju povjerenja građana u rad policije, ali i profesionalnoj sigurnosti policijskih službenika, koji znaju da njihov rad ocjenjuje neovisno tijelo.
''Građani moraju biti uvjereni da postoji nezavisno tijelo koje štiti njihova prava, prvenstveno ljudska prava, ali i principe vladavine prava. S druge strane, policija mora imati jasnu svijest da njen rad podliježe objektivnoj procjeni'' - istakao je Hadžović.
Govoreći o rezultatima analize, naveo je da je i dalje nedovoljan broj građana koji koriste dostupne mehanizme za podnošenje žalbi, uprkos tome što su s njima upoznati.
''Istraživanja pokazuju da oko 50 posto građana smatra da je svjedočilo nepravilnom ili nepropisnom postupanju policijskih službenika, ali je samo sedam posto njih odlučilo da takav slučaj prijavi'' - rekao je.
Kao jednu od ključnih preporuka naveo je potrebu za ujednačavanjem organizacije odbora na svim nivoima vlasti, kao i dodatno jačanje svijesti građana o postojanju i ulozi ovih tijela, s obzirom na to da se žalbe često upućuju ministarstvima ili parlamentima, a ne nadležnim odborima.
Hadžović je također upozorio da odbori za žalbe nemaju ovlaštenja za provođenje samostalnih istražnih radnji, već se u svom radu oslanjaju na nalaze unutrašnje kontrole i jedinica za profesionalne standarde tokom procesuiranja predmeta.
Istraživanje je imalo za cilj analizirati funkcionisanje odbora u vidu mehanizama civilnog nadzora nad radom policije, te ispitati u kojoj mjeri su građani BiH upoznati s njihovim postojanjem i ulogom u zaštiti ljudskih prava.
Analitičar Damir Tandra istaknuo je da je najveći broj žalbi građana zaprimio Odbor za žalbe javnosti Skupštine Kantona Sarajevo, oko 720. Od tog broja, sankcije je snosilo 35 policijskih službenika.
Međutim, naglasio je da je vrlo mali broj žalbi ocijenjen kao osnovan nakon što je Jedinica za profesionalne standarde pri Upravi policije provela interne postupke. Samim tim, i broj sankcionisanih policijskih službenika ostao je relativno nizak.
''Kada je riječ o ostalim kantonima, slijedi Tuzlanski kanton, gdje je Odbor za žalbe uspostavljen u okviru Ministarstva unutrašnjih poslova. U tom kantonu zabilježen je najveći broj izrečenih sankcija policijskim službenicima u posmatranom periodu. S druge strane, u Unsko-sanskom kantonu evidentiran je najmanji broj sankcionisanih policijskih službenika'' - kazao je.
