Gorivo u BiH već poskupljuje, VTKBiH upozorava na jači inflatorni udar

Sukob na području Bliskog istoka neminovno će imati posljedice i po privredu Bosne i Hercegovine, prije svega kroz moguće povećanje cijena goriva. Kako je Feni potvrđeno iz Vanjskotrgovinske komore BiH, u ovom trenutku ne postoje pokazatelji koji bi upućivali na stvarnu nestašicu, ali je rast cijena izvjestan, naročito ukoliko bi se kriza produbila i poremetila globalne tokove snabdijevanja naftom.

U Komori ističu da se kratkoročno ne očekuju problemi u fizičkoj dostupnosti goriva. Ipak, poskupljenja i izraženije oscilacije cijena smatraju realnim scenarijem. Bosna i Hercegovina ne nabavlja sirovu naftu direktno iz područja zahvaćenih ratom, a naftni derivati dolaze putem regionalnih distributera i rafinerija, zbog čega ne postoji opasnost od prekida isporuke. Međutim, kretanja na svjetskom tržištu neminovno utiču na formiranje cijena.

Prema procjenama Komore, produženi sukob doveo bi do rasta troškova energije i transporta, što bi moglo izazvati dodatne inflatorne pritiske. To bi, posljedično, povećalo ukupne troškove poslovanja, posebno za kompanije koje zavise od uvoza sirovina i energenata, čime bi se smanjile njihove profitne marže. Mogući su i poremećaji u trgovinskim tokovima, kao i povećan rizik kada je riječ o investicijama i ukupnoj poslovnoj klimi.

Iz VTK podsjećaju da su određeni efekti već vidljivi, s obzirom na to da su cijene goriva na benzinskim pumpama porasle, što se direktno odražava na poslovanje u BiH, prvenstveno kroz skuplje energente i povećanu neizvjesnost.

Naglašavaju i da Bosna i Hercegovina nema stratešku zavisnost od nafte iz pogođenih područja, niti uvozi ključne prehrambene proizvode iz zemalja zahvaćenih ratom. Energetski sistem države nije povezan s infrastrukturom tih zemalja, a ni industrijska proizvodnja ne oslanja se isključivo na tržišta pogođena sukobom. Kao ključni rizik za domaću ekonomiju izdvajaju globalni rast cijena energenata.

"Dakle, ako sukob ostane regionalan, bez šire energetske eskalacije, pad izvoza i uvoza bio bi minimalan i kratkoročan. Ako dođe do šireg energetskog šoka moguć je pad izvoza od tri do sedam posto, indirektno kroz pad tražnje u EU, uz istovremeni rast inflacije", navode iz VTKBiH.