U prizemlju historijske zgrade Centralnog ureda Centralne banke Bosne i Hercegovine na Maršala Tita 25, uskoro će zaživjeti jedan od najambicioznijih muzejskih projekata u historiji ove institucije. Centralna banka raspisala je tender vrijedan 300.000 KM za izradu i opremanje Muzeja novca, modernog, interaktivnog i edukativnog prostora koji će posjetiocima dočarati historiju novca, monetarni sistem Bosne i Hercegovine i ulogu same Centralne banke.
Projekt nije slučajno pokrenut upravo sada. Muzej se gradi u povodu jubileja koji se obilježava 2027. godine, tačno tri decenije od osnivanja Centralne banke BiH. Rok za realizaciju kompletne postavke iznosi maksimalno 90 dana od uvođenja izvođača u posao, što znači da bi muzej mogao otvoriti vrata već krajem ove ili početkom sljedeće godine.
Sef koji se ne zatvara i pet interaktivnih doživljaja
Centralno mjesto cijele postavke zauzima možda najintrigantniji eksponat, postojeći sef Centralne banke, koji će ostati s otvorenim vratima i biti potpuno vidljiv posjetiocima. Oko njega će biti postavljen samostojeći zaštitni stakleni okvir koji ne dodiruje sam sef, kao sekundarni, reverzibilni sloj zaštite. Otvorena vrata sefa, kako stoji u projektnoj dokumentaciji, simbolizuju transparentnost, povjerenje i stabilnost monetarnog sistema.
No pravo iznenađenje Muzeja novca krije se u pet interaktivnih stanica koje će posjetiocima omogućiti da se na potpuno nov način susretnu s temama novca, sigurnosti i centralnog bankarstva.
Na ulasku ih dočekuje kiosk "Pitaj guvernerku" — visoki vertikalni ekran od 55 inča na kojem je prikazan video portret guvernerke Jasmine Selimović. Posjetilac može ekranom dodirnuti pitanje o novcu, banci ili monetarnoj stabilnosti i dobiti odgovor. Koncept je zamišljen kao institucionalni portret koji poziva na dijalog, a ne dominira prostorom.
Odmah pored, stanica "Kako sef misli" na sasvim neočekivan način objašnjava kako funkcionira trezorski sistem. Kroz transparentnu mehaničku konstrukciju s kotačima, kombinacionim diskovima i vremenskim mehanizmom, posjetilac okretanjem točka, unosom kombinacije i čekanjem, bukvalno osjeća kako sef provjerava tačnost informacija, reaguje na grešku i na kraju donosi odluku: otvara ili ostaje zatvoren.
Kiosk "Trampa", također na 55-inčnom ekranu, vodi posjetioca kroz historiju razmjene i postanak novca, dok stanica "Pronađi falsifikat" posjetioca stavlja u ulogu bankarskog stručnjaka. Pred sobom ima originalne novčanice konvertibilne marke i alate koje koriste banke u svakodnevnom radu — UV lampu, povećalo s LED osvjetljenjem i osvijetljenu podlogu. Zadatak je sam otkriti razlike između originala i krivotvorine provjeravanjem papira, zaštitne niti, mikroštampe, UV zaštite i holograma.
Najomiljenija stanica za mlađe posjetioce vjerovatno će biti "Moja CBBH novčanica", interaktivni kiosk koji svakom posjetiocu omogućava da dizajnira vlastitu simboličnu novčanicu. Bira izgled, prati kako nastaju zaštitni elementi, a na kraju, njegov lik se pojavljuje na personaliziranoj novčanici koju može ponijeti kući kao suvenir. Na svakom primjerku jasno je naznačeno da se radi o edukativnom suveniru, a ne stvarnom sredstvu plaćanja.
Zlatna boja i mesingani okviri
Pored interaktivnih sadržaja, muzejska postavka uključuje bogat izbor klasičnog muzejskog mobilijara, jednu centralnu okruglu vitrinu s podiznim staklenim cilindrom namijenjenu najreprezentativnijim eksponatima poput kovanica visoke vrijednosti, četiri zidne vitrine, šest kubičnih vitrina, te čak 18 izložbenih panela dvaju tipova: punih i onih s ugrađenom vitrinom za izlaganje numizmatičkih artefakata. Uz to, 19 barisol panoa u crnoj boji bit će postavljeno na aluminijskim podkonstrukcijama preko prozora aule, stvarajući dojmljivo vizualno okruženje.
Sav mobilijar objedinjuje zajednički dizajnerski jezik, mesingani okviri, tamno drvo, sigurnosno laminirano staklo i LED osvjetljenje bez UV i infracrvenog zračenja. Rezultat treba biti, kako stoji u projektnoj dokumentaciji, jedinstven, ozbiljan i institucionalan izgled prostora.
Posebno je važno napomenuti da sve intervencije u prostoru moraju biti u potpunosti reverzibilne, bez ijednog zabijenog vijka, zalijepljene površine ili trajnog oslanjanja. Razlog je taj što zgrada Centralnog ureda Centralne banke ima status nacionalnog spomenika Bosne i Hercegovine, te svaka izmjena mora biti takva da se prostor može u potpunosti vratiti u prvobitno stanje, objašnjeno je u tenderskoj dokumentaciji.
BiH u koraku s evropskim muzejskim standardima
Ovaj projekt dolazi u trenutku kada institucije u regiji sve više ulažu u modernizaciju svojih javnih prostora i otvaranje prema građanima. Muzeji centralnih banaka postoje u nizu evropskih zemalja, od Frankfurta do Beča, i redovno privlače hiljade posjetilaca, posebno školske grupe i turiste zainteresirane za ekonomsku historiju.
Muzej novca Centralne banke BiH, smješten u samom centru Sarajeva, u prostoru koji ionako svakodnevno prolaze mnogi građani, ima sve preduvjete da postane živa edukativna tačka grada, mjesto gdje se apstraktne teme poput monetarne politike, zaštite novca i uloge centralne banke pretvaraju u doživljaj dostupan svima.
Ko može graditi muzej?
Tender je otvoren za sve zainteresirane ponuđače, uz uslov da moraju dokazati iskustvo u realizaciji najmanje jednog sličnog projekta ukupne vrijednosti od najmanje 300.000 KM u posljednje tri godine. Uz ponudu je obavezno dostaviti i bankarsku garanciju za ozbiljnost ponude u iznosu od 4.500 KM.
Rok za dostavu ponuda je 16. april 2026. godine.
