Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine prihvatio je većinom glasova na vanrednoj sjednici Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o gasovodu "Južna plinska interkonekcija Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska".
U tajnom elektronskom glasanju, podršku je dalo 79 zastupnika, dva su bila protiv i jedan suzdržan. Nakon glasanja, vanredna sjednica je završena.
Da bi ovaj zakon stupio na snagu, potrebno je da ga u istom tekstu odobri i Dom naroda čija je sjednica sazvana za 15. april.
Članovima Predstavničkog doma je Prijedlog zakona obrazložio na početku sjednice federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić.
Kao prvo je naveo da je trasa budućeg gasovoda u FBiH ostala ista kao i u dosadašnjem planu, s tim da su novopredloženim zakonom dodani određeni odvojci, kao i novi pravac od Kladnja prema Tuzli, čime će početi gasifikacija i u industrijskom dijelu Federacije i približavanje Termoelektrani Tuzla.
U tekst novopredloženog akta unesen je i naziv investitora, američke kompanije. U sadašnjoj legislativi, domaća kompanija BH Gas bila je u ulozi investitora i transportera gasa, ali na terenu nije dosad došlo do implementacije projekta Južna interkonekcija a to je nasušna potreba, naveo je Lakić.
S druge strane, napomenuo je, iz Evropske unije je najavljen prestanak isporuke ruskog gasa od 1. januara 2028. godine.
Prema riječima ministra Lakića, predlagač novog zakona krenuo je od činjenice da su novi partneri izrazili u Pismu namjere i novčanu spremnost za gradnju gasovoda koji je i interes Federacije BiH. Novopredloženim aktom je predviđeno zaključivanje ugovora Vlade FBiH i investitora, pa je Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije počelo definisanje osnovnih postulata budućeg ugovora vodeći računa o zaštiti interesa Federacije BiH.
Lakić je naglasio i da kompanija BH Gas ne zaustavlja tim zakonom svoj rad i predstoji joj izgradnja zapadnog i sjevernog pravca gasovoda, dakle kompanija ostaje transporter u postojećem gasnom sistemu i razvija se. Po njegovim riječima, novopredloženi pravac prema Tuzli praktično je početak sjeverne gasifikacije.
Na koncu, bilo kakve promjene vlasničkog udjela mora odobravati Federalni parlament, kazao je također ministar. Inače je predviđeno da investitor nema obavezu plaćanja za eksproprijaciju parcela na trasi budućeg gasovoda, koje su u javnom vlasništvu, ali obavezan je obeštetiti vlasnike eksproprisanih privatnih parcela koje će postati dobra od javnog interesa.
U toku zastupničke rasprave o zakonu prije glasanja, podršku su i deklarativno najavljivali zastupnički klubovi Stranke demokratske akcije (SDA), Hrvatske demokratske zajednice- Hrvatskog narodnog saveza (HDZ-HNS), Demokratske fronte (DF) i Socijaldemokratske partije (SDP) Bosne i Hercegovine, ali i članovi nekih manjih klubova ili pojedini nezavisni zastupnici.
Nasuprot njima, Stranka za BiH najavila je da neće podržati zakon prvenstveno zato što su predlagači odustali od koncepta da državna kompanija BH Gas bude nosilac investicije, kako je rečeno, da bi ta uloga bila ustupljena privatnoj firmi bez značajnog iskustva u ovom segmentu.
Iz SDA i DF-a su također izrekli određene primjedbe, ali i pored toga najavili podršku zakonu zbog važnosti implementacije projekta Južna interkonekcija za privredu i građene Federacije odnosno Bosne i Hercegovine posebno stoga što je iz Evropske unije najavljena zabrana uvoza plina iz Rusije od 1. januara 2028.
Jedna od primjedbi izrečenih iz Demokratske fronte je unošenje naziva kompanije-investitora projekta u tekst predloženog zakona.
Iz Stranke demokratske akcije su naveli da će i pored tog "neobičnog, eksperimentalnog rješenja unesenog u zakon o pronalaženju investitora" ipak glasati pozitivno vjerujući da je investitor ozbiljan budući da je iza njega stao i State Depertment. Iz SDA su isposlovali pauzu na sjednici prije završetka zastupničke rasprave o zakonu želeći, kako su naveli, da budu otklonjene neke dileme u pogledu pojedinih budućih odredbi, a jedna od njih je – da li će nekretnine na trasi izgradnje gasovoda Južna interkonekcija po završetku gradnje biti u vlasništvu države ili bi eventualno moglo doći do kakvih nedoumica u vezi s tim.
Uime Kluba HDZ-HNS je Mladen Bošković također najavio podršku navodeći da je sadašnji zakon o Južnoj interkonekciji donesen u Federalnom parlamentu preglasavanjem članova stranaka s hrvatskim predznakom. Izrazio je zadovoljstvo što su sada predložene izmjene i dopune tog akta, što je, po njegovim riječima, pokazatelj da je došlo do političke zrelosti.
Kad je riječ o uvođenju investitora u tekst, Bošković osobno smatra da nema boljeg načina jer vjeruje da je predviđeni investitor najbolji po interese Federacije BiH. Također je rekao da se njegov zastupnički klub zalaže za depolitizaciju ovog projekta, kao i da on osobno vjeruje da gasovod u FBiH neće u budućnosti ostati samo na sada definisanim trasama.
Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o gasovodu "Južna plinska interkonekcija Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska" uputila je u parlamentarnu proceduru Federalna vlada. Predstavnički dom je danas odobrio njen prijedlog da ovaj akt razmatra po hitnom postupku.
"Investitor će projekat izgradnje gasovoda realizovati izgradnjom interkonekcijskog transportnog gasovoda u Bosni i Hercegovini na pravcu Tomislavgrad - Šuica - Kupres - Bugojno - Novi Travnik/Travnik i pravcu Posušje - Grude - Široki Brijeg - Mostar, izgradnjom odvojka za Livno, Gornji Vakuf - Uskoplje, Donji Vakuf, Jajce te odvojka Čapljina i izgradnjom dodatnog pravca Kladanj - Tuzla", navedeno je u tekstu Prijedloga zakona.
Od ranije je poznato da će trasa ukapljenog plina sa Zapada voditi u Bosnu i Hercegovinu odnosno u Federaciju BiH s juga, preko Republike Hrvatske, s kojom također treba postići odgovarajući sporazum, kao i ugovor Vlade FBiH s definisanim investitorom projekta.
Vlada je 14. januara usvojila informaciju resornog ministarstva u kojoj su precizirani investitor te potreba pokretanja realizacije projekta, dok je tekst novopredloženog zakona utvrđen na sjednici Vlade 25. marta.
Prema novopredloženom zakonu odnosno izmjenama i dopunama sadašnjeg, naziv investitora-kompanije je AAFS Infrastructure and Energy d.o.o., registrovane u Sarajevu u potpunom vlasništvu američkog društva AAFS Infrastructure and Energy LLC.
Ova kompanija ranije je poslala Pismo namjere i ponudu za realizaciju projekta izgradnje gasovoda "Južna interkonekcija Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska".
Pismo namjere i ponuda od AAFS potvrđuju ozbiljan interes za ulaganje u ovaj strateški projekat čiji cilj je dodatno unaprijediti energetsku sigurnost Federacije BiH i omogućiti privlačenje stranih investicija uz diversifikaciju izvora snabdijevanja gasom, navela je proteklog mjeseca Federalna vlada.
