BiH ima šta ponuditi turistima, fali bolja promocija

BiH je zemlja s velikim turističkim potencijalima. Stručnjaci kažu da je upravo u turizmu njezina razvojna šansa, a da prihodi od turizma u ovoj zemlji mogu biti veći od jedne milijarde eura.

Za sada BiH u ovome, kao uostalom i u svemu ostalom, koče politički interesi. Ali neki pozitivni vjetrovi u BiH ipak pušu, pa primjerice u Fojnicu svake godine dolazi sve više inozemnih gostiju.

Tek kada se na znanstvenim skupovima ili sajmovima počne govoriti o prirodnim ljepotama BiH postaje sasvim jasno koliko ogromne turističke potencijala posjeduje naša zemlja, a koji su u isto vrijeme mogli biti prezentirani na jednom mjestu.

Vran kamen iz Fojnice samo je jedna od onih koje već dugih niz godina okupljaju turiste, većinom iz zapadnoeuropskih zemalja, uz bogatu ponudu sadržaja tijekom cijele sezone."S obzirom da se više od 100 godina koriste usluge banjskog liječenja u Fojnici, mi smo se oslonili prvo na svoj banjsko-rekreacijski centar, a uz to je izgrađeno još jako puno smještajnih kapaciteta i proširena je ponuda. Imali smo jako lošu potporu od onih koji su nam trebali dati najviše potpore, ali od ove godine u Fojnici su neki novi vjetrovi“, kaže Marina Šimunić, predstavnica Vran kamena iz Fojnice.

Za razliku od pozitivnih fojničkih vjetrova u leđa, u Srebrenici, čini se, pušu neki drugi, suprotni vjetrovi, koji sprječavaju razvoj turizma tamo gdje su najbolje prirodne pretpostavke za njegov razvoj. Srebrenički biser - banja Guber mogla bi iduće godine dobiti novo ruho i biti turistička destinacija broj jedan u našoj zemlji.

Izgradnju modernog turističkog kompleksa, koji je već u poodmakloj fazi, koči Vlada RS-a administrativnim barijerama.

"Izgradnjom ovog kompleksa dobija se više od 350 radnih mjesta, više od hiljadu indirektno zaposlenih i više od hiljadu posjetilaca dnevno. Razvojem i izgradnjom banje otvoriće se i niz drugih, pratećih djelatnosti, kako u izdavanju smještajnih kapaciteta u privatnom sektoru, tako i u pogledu ugostiteljstva. Ukoliko banje bude, biće i Srebrenice, Srebrenica će živjeti. Ukoliko ne bude, bojim se da će to biti mnogo teže“, ocjenjuje Sead Jahić, direktor Turističke organizacije općine Srebrenica.
Administrativne barijere i nedovoljna promocija

Administrativne barijere nisu, nažalost, jedina prepreka razvoju turizma u našoj zemlji. Nedostatna promocija je, prema mišljenju ministra turizma i prometa u Vladi TK Aziza Čačkovića, jedan od segmenata na kojem se može poraditi posebice na državnoj razini.

"Država mora da odradi svoj dio posla, da se uveže sa drugim zemljama, da postane dio jedne velike turističke zajednice svijeta i da u BiH dođe puno veći broj turista nego što je to sad“, smatra Čačković.

"Simpozij koji ima naučno-stručni karakter može nam dati odgovore na koji način da naučimo kako da prezentiramo ono što imamo. Mislim da ćemo u to morati uključiti i građane i politiku i nauku jer drugačije nećemo moći naprijed“, ocjenjuje ministrica prostornog uređenja i zaštite okoliša TK Senija Bubić.

Voditelj Slovenačkog instituta Ipak Stanko Blatnik kaže da BiH, prije svega, treba turistički iskoristiti ono što je još prije nekoliko stotina godina sama iznjedrila.

"Bosna bi trebala, recimo, da iskoristi stećke, bogumilstvo. Ima ona čega ponuditi. Recimo, kad je bila izložba Umjetnost na tlu Jugoslavije u Parizu, Krleža je kao osnovu dao stećak i kazao da je to jedino što je Evropa originalno napravila. Sve ostalo je odnekle doprlo. Međutim, te stvari se premalo forsiraju. Drugo, šta ja mislim da bi možda Tuzla morala raditi, to je neki znanstveni turizam. Ako bismo mi imali svake sedmice neki skup, a pošto imamo univerzitet itd. mi bismo mogli imati, pa neka na svaki skup dođe 20 ljudi, 50 sedmica to je 1.000 ljudi. I to su ljudi koji ipak imaju neka sredstva, a opet nastaje povezivanje“, kaže Blatnik.

Profesor Blatnik kaže da, prema njegovim iskustvima u Sloveniji, BiH je prepoznatljiva, da Slovenci sve više biraju BiH i njezine planine za zimovanje. On naglašava da BiH treba u turizmu vidjeti svoju razvojnu šansu, a iznad svega multikulturu, koja je nadaleko poznata.

"Prvo, ja mislim da osnovni potencijali Bosne su u njenim ljudima. Moji saradnici iz Instituta su mladi ljudi i oni kad dođu u Tuzlu, oni su oduševljeni, bez obzira na sve ekološke i ostale probleme. Tuzla, recimo, ima neki duh koji Velenje nema - korzo je puno, kavane su pune mladih ljudi. Znači, trebalo bi pronaći stvarno ono što bi moglo da privuče ljude. Po mome, vrlo je značajno naći partnere, i to dobre partnere s kojima ćete moći surađivati - jer, kažu, nećete postići gol ako ne pucate na gol“, kaže on.

Godišnji prihodi od turizma u BiH procjenjuju se na oko 500 milijuna maraka.

Poduzimanjem nekih marketinških koraka ali i administrativnim olakšicama, prema procjenama stručnjaka, ti prihodi bi mogli biti trostruko veći, posebice kada se uzmu u obzir još uvijek neiskorišćeni kapaciteti i potencijali u oblasti zdravstvenog i sportsko-rekreativnog turizma.