Federalno ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta isplatilo je više od 70 miliona KM kao finansijsku pomoć privatnim poslodavcima, ali nije provelo analizu koja bi pokazala je li taj novac uopće postigao svoju svrhu, navodi se u izvještaju o finansijskoj reviziji ministarstva za 2025. godinu.
Uredbom o mjerama finansijske pomoći privatnim poslodavcima, obrtima i ostalim samostalnim djelatnostima u Federaciji BiH, Vlada FBiH je za 2025. godinu pokrenula program vrijedan 100 miliona KM. Cilj je bio jasan: refundirati dio doprinosa poslodavcima koji zadrže radnike s neto platom ispod 1.000 KM i tako spriječiti otpuštanja u periodu rasta troškova rada.
Sredstva su se isplaćivala mjesečno, automatski, na osnovu podataka Porezne uprave FBiH, bez javnog poziva i bez komisije za odabir. Ko je ispunjavao uslove, novac je dobijao direktno na transakcijski račun.
Ko je i koliko dobio
Do kraja oktobra 2025. godine, Ministarstvo je isplatilo pomoć u deset mjesečnih tranši. Ukupno je podršku primilo oko 116.000 korisnika, a isplaćeno je 69,5 miliona KM. Maksimalni iznos po jednom korisniku bio je 250.000 KM.
Intenzitet isplata opadao je tokom godine, od 11,7 miliona KM u februaru do 3,9 miliona KM u oktobru, što Ministarstvo tumači kao znak da su se privrednici postepeno prilagođavali novim uslovima poslovanja. Preostalih oko 9 miliona KM, za novembar i decembar 2025., isplaćeno je iz budžeta za 2026. godinu, jer su odluke o korisnicima donesene tek početkom te godine. Ukupna realizacija programa tako iznosi 77,3 miliona KM.
Obaveza koju Ministarstvo nije ispunilo
Uredba nije propisivala samo isplatu već i mjerenje rezultata. Konkretno, Ministarstvo je bilo obavezno da na osnovu podataka iz evidencija Porezne uprave FBiH izvrši analizu efekata programa, i to na jedini smisleni način: upoređivanjem broja zaposlenih kod korisnika sredstava prije i poslije dodjele pomoći.
Taj izvještaj, s analizom efekata, trebalo je dostaviti Vladi FBiH do 30. aprila 2026. godine.
Ministarstvo jeste dostavilo izvještaj, ali bez te analize. Dokument koji su revizori pregledali sadržavao je opise i procjene, ali ne i konkretno upoređivanje broja zaposlenih po korisnicima, kako Uredba nalaže.
Kada su revizori Ministarstvu dostavili nacrt izvještaja s ovim nalazom, Ministarstvo je u komentaru tvrdilo da je analiza ipak urađena i uz očitovanje priložilo dokument koji je to trebalo dokazati.
Revizori taj dokument nisu prihvatili jer priloženi izvještaj o efektima primjene Uredbe nije bio potpisan, niti je bio dostavljen Vladi FBiH na razmatranje. Time nije ispunjena zakonska obaveza, bez obzira na to što je dokument fizički postojao.
Nalaz je ostao nepromijenjen u konačnom izvještaju.
Šta znači izostanak analize
Bez propisane analize, ključno pitanje ostaje je li 77 miliona KM poreznog novca stvarno sačuvalo radna mjesta?
Ministarstvo u svom izvještaju Vladi opisuje program u pozitivnom svjetlu, govori o stabilizacijskom mehanizmu, smanjenju fiskalnog opterećenja i očuvanju kontinuiteta poslovanja. No, sve su to procjene i narativne tvrdnje. Uredba je tražila konkretne brojeve, koliko je radnika korisnik imao kada je primio pomoć, a koliko poslije.
Bez tih podataka nije moguće utvrditi ni da li je jedan jedini poslodavac koji je primio novac zaista zadržao sve radnike, niti koliko je od 116.000 korisnika ispunilo suštinski uslov programa.
Ured za reviziju institucija u FBiH Ministarstvu je uputio preporuku da izvrši analizu efekata dodjele finansijske pomoći na način kako to Uredba propisuje, upoređivanjem broja zaposlenih kod korisnika, s referensom na svrhu dodjele sredstava.
To je ujedno i jedini način da se utvrdi stvarna vrijednost programa koji je, po svemu sudeći, nastavak primjene i u narednoj godini.
