Izbor novog visokog predstavnika: Otvara li se pitanje buduće uloge OHR-a u BiH?

Odluka o izboru novog visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu, koju bi Vijeće za provedbu mira (PIC) trebalo razmatrati na sjednici 3. i 4. juna, dolazi u trenutku pojačanih geopolitičkih previranja, sve izraženijih političkih blokada u zemlji i rasprava o budućnosti Ureda visokog predstavnika (OHR).

Dok se u diplomatskim krugovima špekuliše o kandidatima koji bi mogli naslijediti Christiana Schmidta, sagovornici Fene upozoravaju da predstojeći izbor nije samo pitanje personalnog rješenja nego i odluka o budućem odnosu međunarodne zajednice prema BiH.

Iako međunarodni izvori očekuju da proces izbora bude okončan tokom prve polovine juna, nije izvjesno hoće li članice PIC-A uspjeti postići puni konsenzus oko kandidata.

Pravni stručnjak Nedim Ademović smatra da je proces imenovanja danas znatno složeniji nego što je bio ranije.

"Geopolitička situacija je mnogo složenija. BiH, kao i cijeli zapadni Balkan, postala je predmet napetih odnosa između Evropske unije i SAD-a, prije svega zbog potencijalnih resursa i velikih infrastrukturnih projekata. Istovremeno su prisutni i ruski interesi, koji se uglavnom artikulišu preko susjednih država i njihovih lobističkih aktivnosti", ocijenio je Ademović, dodajući da su odnosi između SAD-a i dijela evropskih partnera znatno narušeni.

Profesor Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu Elvis Fejzić podsjeća da se već dugo špekuliše o italijanskom i američkom diplomati kao potencijalnim kandidatima, ali ističe da je od imena važnije kakvu će politiku međunarodna zajednica voditi prema BiH.

"Bez obzira ko bude izabran, budući visoki predstavnik mora biti svjestan činjenice da su blokade vlasti danas politička realnost BiH. Svako smanjenje uloge međunarodne zajednice i OHR-A u ovakvim okolnostima gotovo sigurno bi zemlju uvelo u još dublje političke blokade", upozorio je Fejzić.

Profesorica Fakulteta političkih nauka u Sarajevu Nedžma Džananović Miraščija naglašava da se godinama vodi intenzivna diplomatska borba za prijevremeno zatvaranje OHR-A, ali da je on centralna prepreka takvim nastojanjima jer prati i ponašanje Srbije i Hrvatske kao potpisnica Dejtonskog sporazuma.

Osvrćući se na ideje o reorganizaciji međunarodnog prisustva, poput spajanja funkcija visokog predstavnika i šefa Delegacije EU, ona upozorava da bi to otvorilo prostor da pojedine države članice Evropske unije direktnije vrše utjecaj na procese u BiH u skladu s vlastitim interesima.

Jedna od ključnih rasprava odnosi se na mogućnost da mandat novog visokog predstavnika bude manje intervencionistički, prvenstveno zbog poruka iz Washingtona da domaći lideri moraju preuzeti odgovornost.

Ademović smatra da bi restriktivniji pristup upotrebi bonskih ovlaštenja bio politička, a ne pravna odluka, jer za njihovo ukidanje ne postoji konsenzus.

Ipak, on upozorava da su bonske ovlasti i dalje ključni sigurnosni mehanizam i najveći osigurač protiv secesionističkih politika.

Učesnici analize zaključuju kako predstojeća sjednica PIC-A neće predstavljati samo izbor nasljednika Christiana Schmidta, nego i svojevrsni test spremnosti međunarodne zajednice da nastavi aktivno djelovati u Bosni i Hercegovini.