Žitoprerada prodaje imovinu: Od bivšeg giganta ostale prazne zgrade i pogoni

Nekadašnji prehrambeni gigant Žitoprerada iz Bihaća, koji je nakon dvije neuspješne privatizacije, otišao pod stečaj, 24. februara prodaje imovinu čija vrijednost se procijenjuje na devet milion KM.

Najskuplji objekati od cjelokupne imovine su stari i novi mlin, privredne zgrade sa četiri odnosno deset spratova, koji će se prodavati po početnoj cijeni od 5,4 miliona konvertibilnih maraka.

(Foto: Makaronka)

Značajnu finansijsku vrijednost nose stara upravna zgrada, makaronka, kotlovnica sa ekonomskim dvorište u Bihaću koji će kupcima biti ponuđeni po cijeni od nešto više od milion KM. Vrijednost nove upravne zgrada, sa pekarom i skladištem, iznosi 822 hiljade KM.

Na prodaju će biti ponuđeni i objekti manje vrijednosti kao što su upravna zgrada, pekara, skladište u Bosanskoj Krupi, zemljište u krugu preduzeća, zgrada uz bivšu hladnjaču u Bihaću.

Žitoprerada je osnovana 1951. godine kao preduzeće za promet, preradu i doradu žita i njihovih prerađevina, montažom prvog parnog mlina i udruživanjem 10 poljoprivrednih stanica. Naglim razvojem tehnologije, preduzeće se za samo tri godine moderniziralo te postalo jedan od najvažnijih proizvođača mlinskih prerađevina i tjestenine u okvirima tadašnje Jugoslavije.

Te 1954. godine izgrađena je i puštena u pogon prva bosanskohercegovačka tvornica tjestenine pod nazivom "Ružica", sa dnevnim kapacitetom proizvodnje od sedam tona tjestenine. Do sredine 70–ih godina, Žitoprerada kontinuirano i uspješno izvozi svoje proizvode širom svijeta.

Tokom osamdesetih, izgrađen je novi pšenični mlin i mlin za kukuruz, prošireni su silosni kapaciteti, modernizirana je Tvornica tjestenine, usvojena je tada najmodernija tehnologija za proizvodnju kukuruznih prerađevina, istalirana oprema renomiranih svjetskih proizvođača.

Obim proizvodnje u toku rata je drastično smanjen, a poslije rata 67 posto državnog kapitala u privatizaciji je prodato ljubljanskom preduzeću Citrus.

Kako Slovenci nisu ispoštovali privatizacijski ugovor, preduzeće je vraćeno u državno vlasništvo, a državni kapital u Žitopreradi kupio je Tehnopek d.o.o. Bihać za cijenu od 1,261.466 konvertibilnih maraka. Kupac se obavezao na višemilionska ulaganja u pokretanje proizvodnje, no sve je ostalo na obećanjima, pa je ugovor raskinut krajem 2007. godine.

Prodaja imovine Žitoprerade obavit će se putem slobodne usmene pogodbe, koja će se održati 24.02.2012. u zgradi Općinskog suda u Bihaću.

N.Voloder