strani radnici

Foto: Ilustracija

05.07.2026 |

Vijesti / BOSNA I HERCEGOVINA

Izvor: Fena

ŽIVOT STRANACA U BiH

Od Mauricijusa do Filipina: Strani radnici otkrili kako im je živjeti i raditi u BiH

U Bosni i Hercegovini radi oko 8.000 stranih radnika. Iskustva zaposlenih iz Mauricijusa i Filipina otkrivaju kako žive, rade i štede.

Bosna i Hercegovina, kao i druge države regiona, suočava se s nedostatkom domaće radne snage, zbog čega sve češće angažuje radnike iz inostranstva. Prema procjenama, u zemlji trenutno radi oko 8.000 stranih radnika, a iz Agencije za zapošljavanje UNIDAD navode da se taj broj svakodnevno mijenja, zbog čega nije moguće dati potpuno precizne podatke. Najveći broj zaposlenih dolazi iz Indije, Nepala, Turske i Srbije.

Iz ove agencije ranije su istakli da najveći manjak radnika bilježe građevinski sektor, ugostiteljstvo i prerađivačka industrija. Upravo poslodavci iz tih djelatnosti najčešće zapošljavaju strane radnike kako bi osigurali nesmetano odvijanje poslovnih procesa.

Neki od stranih radnika koji žive i rade u Bosni i Hercegovini govorili su za Fenu o svojim iskustvima, životu u zemlji, primanjima i mogućnosti da dio zarade pošalju svojim porodicama.

Tejas Mudu s Mauricijusa zaposlen je kao kuhar i kaže da živi sam te da je zadovoljan uslovima smještaja.

Hrana je, kaže, također dobra, voli bosansku hranu, ali je donio i neke začine s Mauricijusa koji mu pomažu u pripremi jela.

"Svaki put kada sam slobodan, izlazim i posjećujem brojna mjesta. Ovdje imam dosta prijatelja iz BiH s kojima izlazim i s kojima se družim", kaže Mudu.

Ističe da je zadovoljan svojim primanjima te da, budući da živi sam, uspijeva dio novca izdvojiti za porodicu.

"Plaća je dobra i zadovoljan sam, a pošto sam sam mogu i uštedjeti te to poslati svojoj porodici", kazao je.

Posebno mu se dopadaju ljudi, kultura, gastronomija i noćni život u Bosni i Hercegovini.

"U BiH najviše volim ljude, imaju poštovanja, a što se tiče drugih stvari dopadaju mi se kultura, hrana i noćni život. Do sada nisam imao neugodnih iskustava, dobar sam prema ljudima i onda su i oni dobri prema meni", kazao je, dodavši da u BiH ostaje do kraja augusta.

Svoje utiske podijelila je i Paula s Filipina, koja je zaposlena u jednom ugostiteljskom objektu u Bosni i Hercegovini. U zemlji boravi oko godinu dana, stekla je brojne prijatelje i smatra da su joj primanja zadovoljavajuća.

"Što se tiče hrane, prvo tražimo azijske namirnice u dućanima kao što su slatki chilly umak, soju, začine, pogotovo rižu jer nju jedemo puno i onda to kuhamo. Ovdje sam oko godinu dana i probala sam većinu bosanske hrane, a najviše mi se sviđaju ćevapi i burek. Plaća mi je zadovoljavajuća, a obavezna sam slati osam posto plaće u Filipine za svoju obitelj", dodala je.

Navodi da je u Bosni i Hercegovini stekla prijatelje s kojima provodi slobodno vrijeme, odlazi na kafu i večere.

"Najviše mi se sviđa turistički aspekt Bosne i Hercegovine, kao i što je ovdje povoljnije nego u zemljama Bliskog istoka i državama Zaljeva, gdje mi je najamnina bila skuplja. Također, lijepo mi je što mogu mnoga mjesta vrlo lako posjetiti preko javnih prijevoza. Loša stvar je što se ovdje trgovine zatvaraju ranije, oko 22 sata, a to mi ne odgovara, jer nekada navečer radim dokasno. Još jedna loša stvar je što romska populacija nekad pokušava da nas džepari, vjerovatno jer misle da smo turisti, ali smo se navikli nositi s tim", naglašava Paula.

Dodaje da je doživjela i nekoliko neugodnih situacija povezanih s rasizmom zbog toga što je Azijatkinja, ali smatra da je riječ o ponašanju manjeg broja nedovoljno obrazovanih pojedinaca.

Procjenjuje se da u BiH trenutno radi oko 8000 stranih radnika, a iz Agencije za zapošljavanje UNIDAD ističu kako se broj radnika iz dana u dan mijenja te da je teško dati konkretniji podatak. Najviše njih dolazi iz Indije, Nepala, Turske i Srbije.

Iz UNIDAD-a su ranije naglasili kako je najveći nedostatak radne snage u građevinskom sektoru, ugostiteljstvu i proizvodnoj industriji. Upravo su kompanije iz ovih sektora one koje najčešće zapošljavaju strane radnike kako bi održale kontinuitet poslovanja.

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 331 55 03 ili na mail urednik@akta.ba.

Komentari (0)